Katolici u našoj domovini, susjedstvu, ali i cijelom svijetu 20. aprila proslavljaju Uskrs - najveći i najstariji kršćanski praznik, koji se slavi u spomen na uskrsnuće i pobjedu nad smrću i grijehom.

Katolici kroz Isusovo uskrsnuće doživljavaju dubinu svoje vjere da će jednog dana i oni uskrsnuti na novi život u kraljevstvu nebeskom.

A kada zapravo počinje priprema za ovaj katolički praznik, kakve poruke nosi, za Faktor je govorio župnik fra Danijel Rajić iz župe sv. Franje Asiškog u sarajevskom naselju Dobrinja.

- Na Božić slavimo Isusovo rođenje, kada je Isus kao malo dijete došao iz ljubavi među nas ljude. Iz ljubavi nam je pokazao kako živjeti, činio je dobra djela - ozdravljao bolesne, bio sa odbačenima i propovijedao radosnu vijest. Međutim, Uskrs je važniji od Božića jer da je samo ostalo na tome, ne bi se dogodilo spasenje čovjeka, cijelog čovječanstva po Isusovoj žrtvi i uskrsnuću. Uskrs je zato važniji jer je Isus Krist pokazao da patnja i nevolja, imaju smisao u Bogu. On nas je iz ljubavi otkupio da bi mi imali život vječni nakon ovog kratkog prolaznog života - pojašnjava fra Danijel značaj Uskrsa.  

Dodaje da se Katolici za Uskrs pripremaju 40 dana ranije kroz korizmu, odnosno 40 dana priprave kroz molitvu, post, čitanje Biblije i razna druga djela milosrđa. 

- Za proslavu ovog praznika, a posebno svaki korizmeni petak bude jedna posebna pobožnost put križa kada se razmatraju zadnji sati Isusovog života kada je Isus nevin bio osuđen, i tako je podnio za nas muku i smrt. Isus je podnio ovu žrtvu i za one koji su ga osudili, razapeli, odbacili ali i za sve one koji i danas to čine. To nam je pokazalo da je Bog ljubav i da je svaki čovjek na ovom svijetu Bogu jednako bitan, da Bog svakog čovjeka jednako voli. Isus  je uskrsnuo za svakog čovjeka na ovom svijetu za sva pokoljenja prošla, sadašnja i buduća, jer je jedino On za nas dao život na križu - ističe fra Danijel.

Kaže da je vrijeme korizme zapravo duhovna priprema, te da su posebno značajni dani pred sami Uskrs koji se zovu velika sedmica, koja počinje od nedjelje Cvjetnice, odnosno svetog trodnevlja - velikog četvrtka, velikog petka i velike subote.

- Na veliki četvrtak imamo obred pranja nogu apostolima, kada je Isus pred svoju muku na Posljednjoj večeri iz poniznosti oprao noge apostolima da bi pokazao i nama ljudima važnost služenja Bogu i bližnjima. Tim činom pranja učinio ih je dostojnima u sudjelovanju s njim na prvoj ustanovljenoj misi. Isus je na veliki četvrtak ustanovio i sakrament svećeničkog reda kada je svojim apostolima, kojih je bilo dvanaest, uputio riječi: "Ovo činite meni na spomen!"

Veliki petak je jedini dan u godini kada se ne slavi misa nego obred muke Isusove, i tada razmatramo odlomke iz Biblije o Isusovoj muci. Isus je na veliki petak umro, bio je tri dana u grobu i onda uskrsnuo. Zato na veliku subotu, mi katolici, kada sunce zađe, u crkvama imamo Uskrsno bdijenje koje počinje sa obredom paljenja svijeća, a posebno jedne velike koja predstavlja Isusa koji je snagom Duha Svetog uskrsnuo zajedno sa svojim tijelom.

On je pokazao da smrt, zlo, grijeh, sotona, nepravda nema zadnju riječ, nego Bog koji je život i izvor mira, nade i ljubavi. Isus je uskrsnućem otvorio vrata neba, vrata raja. Stoga, mi katolici smo pozvani tu radosnu vijest navješćivati svim narodima i živjeti tako da pored svih zemaljskih uspjeha i dostignuća ne izgubimo ono što je najvažnije, najveću nagradu nakon prolaznog ovozemaljskog života, a to je vječni život sa Bogom - govori fra Danijel. 

Zato katolici, u vremenu korizme i Uskrsa više vremena posvećuju razmatrajući dublje o sebi.

- Vrijeme korizme i Uskrsa nam posvješćuje da ne živimo za kratkotrajne i prolazne užitke na zemlji i da je naša konačna domovina nebo, odnosno raj, kraljevstvo Božije gdje neće biti mržnje, bolesti, nego vječno slavljenje Boga. Važno je naglasiti da mi katolici s vjerom u uskrsnuće imamo uvijek razlog da živimo u radosti i punini. Bog je sa nama i kada dođe neka patnja, bolest, jer svaka patnja ima smisao kada je predamo Bogu koji će nam dati snagu i mir - poručuje fra Danijel.

Osvrnuo se i na tradiciju farbanja jaja povodom Uskrsa. 

- Vrhunac svih ovih dana priprave i velikih dana, kruna proslave je u nedjelju na Uskrs. Mi katolici tada porodično učestvujemo kroz sve ove svete dane u crkvi na misi i obredima, a posebno na nedjelju, gdje je porodica na okupu da tu radost Isusovog uskrsnuća podijelimo jedni s drugima i svjedočimo da je naš Bog živ, da je tu s nama. Za Uskrs se vežu i neki običaji koji nisu direktno vezani za vjeru. Najpoznatiji običaj je farbanje i darivanje jaja jer jaje simbolizira novi život, uskrsnuće, da je Isus izašao iz svog groba. To nas podsjeća na najvažnije, što je bit Uskrsa, a to je pobjeda života nad smrću - pojasnio je fra Danijel.

Pripadnicima katoličke vjeroispovijesti poručio je da budu uvijek u radosti i u ljubavi.

- U pouzdanju da Bog vodi naš život, da je On s nama kada nam je najteže, da nam je zapravo tada i najbliži. Naš uzor u životu treba nam biti jedino Isus Krist koji nas je pozvao na djelotvornu ljubav koja ne može bez žrtve. Stoga, pozvani smo činiti svakodnevna mala dobra djela i živjeti jedni s drugima u ljubavi, radosti, miru i međusobnom pomaganju. Ako tako budemo živjeli te s vjerom i molitvom, Božji blagoslov i mir doći će u naša srca, naše porodice, na naš grad Sarajevo, na našu domovinu i cijeli svijet - poručio je fra Danijel.