Volite li netaknutu prirodu, beskrajne zelene krajolike oivičene bijelo-sivim stijenama planinskih vrhova, brojne izvore, rijeku čija vas kristalno čista voda mami da se sagnete i napijete..., krenite put Gornje Drežnice.

Dvadesetak minuta vožnje magistralnim putem M-17 iz Mostara prema Sarajevu dočekat će vas most "Branilaca Drežnice", a odatle do Gornje Drežnice trebat će vam 20-ak minuta vožnje solidnim asfaltiranim putem (oko 16 kilometara).

Pitoreskno naselje smješteno je u kanjonu Drežanke, desne pritoke Neretve, između dvije velike planine, Čabulje s južne i Čvrsnice sa sjeverne strane.

Uzduž rijeke Drežanke, koju krase prirodni virovi i vodopadi, obilje je raznih vrsta ribe, među kojima je najviše pastrmke i kljena, ali i nekoliko lijepih kupališta.

Na pola puta između Donje i Gornje Drežnice, na južnim padinama Čvrsnice je i Veliki Movran, vodopad koji se ukaže na dan ili dva nakon obilnih kiša na tom području.

Bolje upućeni kažu da je najviši vodopad u BiH, a među najvišim je u Evropi. Po mnogima je visok 584 metra, njegova polazna tačka nalazi se na 1.383 metra nadmorske visine, a završna na 799.

Drežanka ima i dosta pritoka, od kojih su najznačajnije Ješevac, Mošćenuša, Laloša, Meomača, Ledenica, Tisno, Gračanica i Ždilac, a od brojnih prirodnih izvora posebno se ističu Balin vir, Mujića vir, Stupina, Mali i Veliki zelenak i Crna stupina.

Drežnica ima fantastične uvjete za kampovanje, a za one željne sportskog penjanja tu je Drežnička stijena.

Naselje Lisičine, zaseok Pašići, posebno je lijepo.

Ljubazni domaćini dočekat će vas i počastiti hladnom izvorskom vodom i kafom, a za ljubitelje ukusne ribe sa roštilja u blizini je ribnjak sa baštom, istina još u izgradnji, gdje gosti mogu sjesti, odmoriti i ručati.

U blizini ribnjaka je i lijepo uređen mlin, napravljen daleke 1958. godine. Kako nam rekoše mještani, jedini je tokom agresije na BiH, od 1992. do 1995. godine, mljeo žito i tako spašavao stanovnike Drežnice od gladi.

Prema posljednjem popisu stanovništva, Drežnica je imala 2.600 stanovnika, kaže Pašan Pinjić, jedan od stanovnika na kojeg smo naišli.

Dodaje da mnogi rade u inostranstvu, ali i da ih je veliki broj zaposlen u Mostaru.

Specifičnu klimu Drežnice duguje svom interesantnom geografskom položaju. Nalazi se na susretu strujanja kontinentalne klime sjevera (bosanska strana) i znatno toplije i blaže klime juga (hercegovačka strana).

Ovakva klima pogodna je, navodi Pinjić, za uzgoj različitih vrsta voća i povrća.

- Kod nas od povrća sve uspijeva, ali i žitarice. Od voća smo poznati po smokvi, grožđu, trešnji, šipku (nar) - dodaje Pinjić.

Hvali nam se da Gornju Drežnicu iz godine u godinu posjećuje sve više turista, kako domaćih, tako i stranih.

- Prije nekoliko dana ugostili smo grupu ljudi iz Splita, a danas su nam tu i Česi. Ovo je autentičan ambijent kojim se mnogi ne mogu pohvaliti, čisti voda, zrak, zemlja, malo to još negdje ima. Za dvije godine planira se izgradnja i motela za one koji ne vole kampovati. Ovo je možda i prilika da pozovemo Bosance i Hercegovce da dođu i vide šta je prirodna ljepota, upoznaju svoju domovinu. I ovdje se može na odmor, ne mora uvijek biti more - kazao nam je na kraju razgovora Pinjić.