Izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine uputilo u proceduru, ne mogu doći na dnevni red sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, istakao je Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane Bosne i Hercegovine.

Ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona Ministarstva pravde BiH naslanja se na raniji HDZ-ov i već je pretrpio kritike, a Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, u petak je saopćila da su izmjene i dopune Izbornog zakona službeno dostavljene Vijeću ministara u daljnju proceduru.

Zanimalo nas je da li će ga Helez kao zamjenik predsjedavajuće Krišto "pustiti" na dnevni red i smatra li ga prihvatljivim.

- Ovakav zakon nije razmatran niti usaglašen između predstavnika vladajuće većine. Prema tome, ne može ni doći na dnevni red – kratko nam je odgovorio Helez (SDP).

Vladajuću većinu na nivou Bosne i Hercegovine čine stranke "Trojke" (SDP, NiP i Naša stranka) te HDZ i SNSD.

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona koje su u proceduri se, između ostalog, mijenja način izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, te predviđa izbor novih članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odmah nakon stupanja zakona na snagu.

Uvođenje tehnologija u izborni proces spominje se samo kao pilot projekat, mada je pitanje integriteta izbornog procesa jedan od ključnih uvjeta na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Navedeno je tek elektronsko brojanje glasova, ali nakon što listići budu ručno prebrojani.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentranoj skupštini Bosne i Hercegovine, za Faktor je u petak prokomentirao da ono što je predloženo samo ispunjava dva HDZ-ova cilja, a to je izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, isključivo njihovog kandidata, te smjenu sadašnjeg sastava CIK-a i izbor novih članova čiju će većinu kontrolirati SNSD i HDZ.

Da prijedlog izmjena Izbornog zakona Ministarstva pravde BiH, odnosno po sadržaju HDZ-a, nije prihvatljiv jučer je rekao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, a prethodno se oglasila Ambasada SAD-a nazvavši prijedlog problematičnim i navodeći, između ostalog, da bi se njime defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora, koji su pomogle SAD i EU, o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine.

- HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira, mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila – dodali su iz Ambasade SAD-a.