Odlaganju otpada već godinama se protivi bh. strana, budući da bi izgradnja spornog odlagališta na granici BiH i Hrvatske značila ozbiljnu prijetnju po zdravlje za 250.000 ljudi koji žive u 13 općina u slivu rijeke Une, kao i ugrožavanje životne sredine.
VEZANI TEKST - Košarac: Učiniti sve da se spriječi gradnja odlagališta na Trgovskoj gori
Državni zastupnik i član ekspertne grupe Jasmin Emrić kazao je za Faktor da je glavni problem za Bosnu i Hercegovinu lokacija. Dodaje da ne osporava Hrvatskoj njene aktivnosti oko zbrinjavanja radioaktivnog otpada, "ali ne na lokaciji koja će ugroziti zgravlje bh. stanovništva".
Emrić se osvrnuo i na nedavnu izavu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koji je nakon zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH izjavio da je riječ "o bezopasnom otpadu".
- Zabrinjavajuće je što hrvatska strana uvijek na tako banalan način minimalizira ovaj problem želeći nas prikazati kao nekog ko bespotrebno diže paniku.
Međutim, radi se o odlagalištu najopasnijeg otpada i uspostavi nuklearnog postrojenja, koje se nalazi neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini gradova i općina, prije svega Bosanskog Novog, što znači da će nuklearno postrojenje biti trajna sigurnosna prijetnja za okoliš uključujući zdravlja stanovništva – upozorava Emrić.
U svim dosadašnjim dokumentima koje je usvojila Hrvatskoj, tvrdi Emrić, nigdje se ne naglašava bilo kakav štetan utjecaj na područje u BiH i oni opisuju lokaciju Čerkezovac kao lokaciju koja se nalazi u nenaseljenom području.
- Pa čak Plenković kaže u brdovitom nenaseljenom području, a ta lokacija je svega nekoliko stotina metara od rijeke Une. Kompletna dolina rijeke Une uopće nije brdovito područje već obradiva površina. Radi se o čistom ekološkom području koje se namjerava devastirati - poručuje.
VEZANI TEKST - I u hrvatskom Dvoru protiv gradnje odlagališta: Stanovnici odlaze, stiže radioaktivni otpad
Dodaje kako je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac uvjetovao dolazak na zajedničku sjednicu Vlade Hrvatske i Vijeća ministara stavljanjem na dnevni red ove problematike. Emrić ističe kako ne zna kakav je bio tok razgovora, "ali sam po izjavi Košarca naslutio da je bilo vrlo nepovoljno po BiH".
- Moramo se pripremati i okrenuti u drugom smjeru, odnosno napustiti bilateralni smjer rješavnja problema i pripremati se za međunarodnu arbitražu i međudržavni spor. Vidimo da od bilateralne saradnje nema ništa. Moramo pravnim sredstvima zaštititi interese Bosne i Hercegovine i stavnovništa koje živi u sjevernozapadnom dijelu države - poručio je Jasmin Emrić.