Saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa pokazalo je ozbiljne razlike u Washingtonu u vezi s politikom prema Balkanu.

Posebno se izdvojilo pitanje odnosa prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Miloradu Dodiku.

Novinar i dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, komentirajući saslušanje, ocijenio je da je američka politika prema BiH podijeljena.

Posebno je kritikovao izjavu Daniela Lawtona iz State Departmenta da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku doprinijelo stabilizaciji situacije u BiH.

- Vrlo je jasno da je američka politika podijeljena. Ali rekao bih da izjava Daniela Lawtona da je prošle godine američka diplomatija riješila dugotrajnu krizu i da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku stabiliziralo situaciju u Bosni i Hercegovini, slobodno može konkurirati za rubriku "vjerovali ili ne". I najpovršniji promatrač zbivanja zna da to nije tako - kazao je Puljić.

Demokratski članovi Odbora, uz podršku dvojice republikanaca, objavili su dokument u kojem se ukidanje sankcija Dodiku problematizira kao potez suprotan američkim interesima u Bosni i Hercegovini i Dejtonskom sporazumu.

Takav stav predstavlja direktan izazov politici Trumpove administracije.

Lawton je tokom saslušanja govorio o značaju Srbije i normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Pomenutu tvrdnju treba posmatrati u širem kontekstu američke politike prema regiji.

Trumpova administracija nastoji odnose na Balkanu vezati za stabilnost, ekonomsku saradnju, energetiku i američke interese.

Srbija se u tom pristupu pojavljuje kao važan regionalni akter s kojim Washington želi graditi odnose.

Problem za Bosnu i Hercegovinu nastaje zbog činjenice da Beograd ima snažan politički utjecaj u Republici Srpskoj.

Zbog toga približavanje Washingtona i Beograda direktno otvara pitanje odnosa prema Miloradu Dodiku.

Upravo se na pitanju Dodika vide razlike između administracije i dijela Kongresa.

Trumpova administracija ukidanje sankcija predstavlja kao dio pokušaja smirivanja političke krize. Članovi kongresa iz redova demokrata smatraju da je Washington time izgubio važan instrument pritiska.

Podrška dvojice republikanaca dokumentu demokratskih članova Odbora pokazuje da među republikancima postoje različiti stavovi o odnosu prema Dodiku i Bosni i Hercegovini.

Iz poruka sa saslušanja mogu se izdvojiti tri jasna interesa Washingtona: stabilna BiH, očuvanje teritorijalnog integriteta i ekonomski projekti koji odgovaraju američkim interesima.

Predstavnik State Departmenta ponovio je podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, administracija pokazuje manju spremnost za direktno uplitanje u unutrašnje političke sukobe u BiH.

Izbori za američki kongres u novembru ove godine daju ovoj raspravi dodatnu težinu. Eventualna promjena odnosa snaga u Kongresu ne bi automatski značila promjenu američke vanjske politike. Predsjednik i administracija zadržavaju ključnu ulogu u njenom kreiranju.

Promjena većine, međutim, može značajno utjecati na nivo političkog nadzora.

Demokrati već sada otvaraju pitanja sankcija Dodiku, odnosa prema Srbiji, Južne interkonekcije i budućnosti američke politike prema BiH.

Ako nakon izbora dobiju većinu u Zastupničkom domu, takav nadzor mogao bi biti snažniji.

Zbog toga će za BiH biti važno pratiti ne samo rezultate američkih izbora, nego i odnos koji će nova većina imati prema politici Trumpove administracije prema Balkanu.

Američka politika prema Balkanu trenutno se nalazi između dva pristupa.

Prvi se oslanja na pritisak, sankcije i snažniji angažman Washingtona. Drugi se više oslanja na regionalne partnere, ekonomsku saradnju i dogovore koji bi trebali donijeti stabilnost uz manje direktnog američkog uplitanja.

U drugom scenariju, Srbija u takvoj dobija važniju ulogu.

Odgovor na pitanje Dodika, sankcija, OHR-a, EUFOR-a i energetskih projekata zavisit će upravo od toga kakav će model odnosa prema Balkanu prevladati u Washingtonu.