Odluka je objavljena nedavno u Službenom listu Bosne i Hercegovine i njom su zaduženi Narodna skupština Republike Srpske i Vlada RS-a da u roku od mjesec usklade svoje djelovanje sa standardima iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Suština je da Ustavni sud BiH ne spori donošenje mjera čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi, te navodi da je nesporno da su aktivnosti koje je poduzela izvršna vlast RS-a usmjerene ka sprečavanju širenja zaraze koronavirusom, ali ističu da je izostala neophodna uloga zakonodavne i izvršne vlasti.
- U demokratskom društvu tako značajne mjere, iako usmjerene na zaštitu zdravlja, nakon dužeg perioda postojanja opasnosti – pandemije, i kada je i ubuduće neizvjesno njeno trajanje i tok, moraju biti pod stalnom kontrolom zakonodavne vlasti i uz učešće najvišeg organa izvršne vlasti. Dakle, trebalo bi da s njihove strane budu ne samo regulirane već i procjenjivane, odobravane i kontinuirano provjeravane – istaknuto je u odluci Ustavnog suda donesenoj po apelaciji jedne građanke sa Sokoca.
Ustavni sud BiH odbio je dio apelacije u kojem je zatraženo ukidanje zaključka Republičkog štaba za vanredne situacije van snage.
Sličnu odluku Ustavni sud BiH je donio i prošle godine, kada je riječ bila o zabrani kretanja od 11 sati navečer do 5 sati ujutro i obavezi nošenja maski u Federaciji Bosne i Hercegovine.
VEZANI TEKST - Kršenje ljudskih prava, ali zdravlje je važnije: Ustavni sud BiH odbio ukinuti naredbe o nošenju maski i ograničenju kretanja
Postavlja se pitanje kako "pomiriti" potrebu donošenja mjera čija je svrha sprečavanje širenja koronavirusa i preporuku i Svjetske zdravstvene organizacije za nošenje maski, sa ljudskim pravima.
Nedim Ademović, advokat i stručnjak za ustavno pravo, istakao je da država kod svakog ograničavanja ljudskih prava, kao što je obaveza nošenja zaštitne maske kojom se ograničava pravo na slobodu privatnosti, mora da djeluje u skladu sa standardima međunarodnog prava.
- Drugim riječima, vlada i država mora da ima konkretan zakon ili zakonsko ovlaštenje za izvršne organe na osnovu kojih se takve mjere propisuju kako bi one uživale određenu dozu demokratskog legitimiteta. U predmetima Ustavnog suda šalje se poruka da se ograničavajuće mjere ne mogu donositi kao tehničke mjere od operativnih institucija već se takvi ozbiljni nalozi moraju prvo zakonski urediti i jasno utvrditi procedure i nadležnost institucija i okvir unutar kojeg se one mogu kretati, a sve u cilju ispunavanja standarda pravne države – ukazao je Ademović.
On je naglasio da, s obzirom na to da se praksa Ustavnog suda ponavlja, što znači da se sistemski propusti ponavljaju, možemo zaključiti da BiH niti prati praksu najviših sudova niti pokušava da ispuni standarde pravne države, već ignoriše sve to i ponaša se suprotno tome.
- Sada praksa Ustavnog suda ne znači da maske nisu nužne već da država mora poštivati određene korake pri donošenju mjera koje ograničavaju čovjekovu slobodu. Ti koraci nisu svrha sami sebi niti puka forma već se propisuju kako bi država s jedne strane preispitala samu sebe da li je u pravu kada ograničava slobode, a s druge strane dala građanima dovoljno razloga i argumenata da ih ubijedi da se povinuju – dodao je Ademović.
Nakon što je sličnu odluku Ustavni sud BiH donio prošle godine kada je u pitanju FBiH, situacija je riješena na način da je Vlada FBiH odlučila da će o svim odlukama koje su dosad bile na Kriznom štabu FBiH odlučivati federalna Vlada na osnovu prijedloga Federalnog štaba civilne zaštite i Kriznog štaba. Nadalje je odlučeno da će Vlada FBiH mjesečno obavještavati Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama.