Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na svečanoj večeri NATO Parlamentarne skupštine povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Daytonu, u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država.

- Vodeći računa o svojoj poziciji i utvrđenim ciljevima vanjske politike moje zemlje, ja mogu govoriti samo o BiH i onome što su ustavne i zakonske obaveze mene kao člana Predsjedništva BiH bez komentarisanja stanja i ciljeva u drugim zemljama regije.

Ako dozvolite, isti takav odnos očekujem i od drugih učesnika ovog skupa prema BiH. Mislim da zaslužuje da se napomene da se danas nalazimo na mjestu koje je historijski u vezi s BiH - rekao je Komšić, saopćilo je Predsjedništvo BiH.

Još jednom je uputio izraze zahvalnosti domaćinima kao i narodu i vladi SAD-a za sav angažman u vezi s BiH još od 1995. pa sve do današnjeg dana.

- BiH je zemlja koja zna da cijeni značaj mira. Velika većina ljudi u BiH će učiniti sve da taj mir bude očuvan i da buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca nikada ne spoznaju užase kojima je bila izložena i moja generacija.

Čini mi se da smo mi u BiH jako dobro svjesni da se "vrata pakla lako otvaraju, a jako teško (ponekad i nemoguće) zatvaraju". S druge strane mir, stabilna država i stabilno društvo nisu zauvijek dati. To su stvari na kojima treba svakodnevno raditi, boriti se za njih i čuvati ih - kazao je.

U tom kontekstu, dodao je, treba posmatrati i Dejtonski sporazum (DPA).

- Sigurno je kako DPA možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH a indirektno i u cijeloj regiji. Sa distance od 30 godina mislim da možemo ispravno ocijeniti pozitivne domete DPA. Ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje da li je došlo vrijeme da se krene dalje.

Znam da je to teško pitanje puno dilema. Ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor. Da li je ustavni okvir dat u DPA dovoljan da zemlja ide naprijed - podcrtao je.

Da ne bi bilo sumnje, Komšić je istakao da pod tim ne misli na otvaranje pitanja administrativnog uređenja zemlje, jer "znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor".

- Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava, a sa njim u uskoj vezi je i pitanje vladavine prava. Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na identiteskim pitanjama i krši ljudska prava svojih ljudi.

Prihvatljiv odgovor na pitanje zašto je to tako, ne postoji. Prosta i logična istina jeste da ispravljanje te nepravde prema svojim građanima sigurno neće uništiti niti razoriti Dejtonski ustav i ustavnu i administrativnu strukturu BiH kako je regulisano DPA - naveo je.

Iz tog razloga, kako je dodao, i naglašava potrebu da se hitno radi na ispravljanju te nepravde prema građanima BiH jer je to conditio sine qua non daljeg progresa BiH.

- Bojim se da bez rješavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i njenim različitim tumačenjima, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti.

Poštujući ograničeno vrijeme izlaganja na ovoj sesiji, ovdje ću se zaustaviti i još jednom zahvaliti organizatorima na pozivu i mogućnosti da danas boravimo i razgovaramo na mjestu od velike važnosti za BiH - zaključio je Komšić.