Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) sastali su se 3. i 4. decembra u Sarajevu. PIC je pozvao sve relevantne domaće aktere da se hitno i konstruktivno uključe u politički dijalog koji bi rezultirao usvajanjem zakona o državnoj imovini, što je jedino prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje državne imovine kao ključnog elementa Programa 5+ 2.

- Odlaganje rješavanja ovog pitanja za posljedicu ima kontinuiranu pravnu nesigurnost i direktno ugrožava investicije koje su od suštinskog značaja za ekonomski razvoj zemlje i dobrobit svih njenih građana – poručili su.

Dva dana poslije, 6. decembra u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine stigao je Prijedlog zakona o državnoj imovini. 

Zakon predviđa osnivanje Direkcije za upravljanje, raspolaganje i evidenciju državne imovine. Stoga će za primjenu zakona trebati tri miliona KM. Direkcija bi imala direktora, tri zamjenika direktora i barem pet državnih službenika, šest zaposlenika sa srednjom stručnom spremom. U predloženom zakonu nabrojano je 14 stavova šta čini državnu imovinu Bosne i Hercegovine. 

Između ostalog piše da su to dobra na kojima je pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja imala SRBiH do 31. decembra 1991, uključujući nekretnine u BiH stečene izgradnjom od državnih organa BiH ili izgradnjom iz državnih sredstava Fonda solidarnosti SFRJ.

To su i opća dobra kao što su atmosferski zrak, zračni prostor, voda u rijekama, voda za piće ili tehničku upotrebu, voda u jezerima i moru, te morska obala, radiofrekvencije, zatim javna dobra kao što su javni putevi, ulice, trgovi, željeznički, elektroprijenosni, gasovodni, toplovodni, telekomunikacioni i drugi infrastrukturni koridori i mreže, pa građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, biljni i životinjski svijet, nacionalni i kulturno-historijski spomenici BiH, imovina koja je poklonjena BiH... 

Jučer je Kolegij Zastupničkog doma BiH razmatrao ovaj prijedlog zakona, ali nije postigao saglasnost da je Predsjedništvo ovlašteni predlagač zakona u skladu sa Ustavom BiH. Denis Zvizdić (NiP) je glasao za, a protiv su bili Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ).

A da Prijedlog zakona neće proći bilo je jasno sredinom oktobra kada je Čavara rekao je da je "šokiran" što su članovi Predsjedništva BiH predložili zakon. 

On je naveo da su i ranije Bećirović i Komšić predlagali određene zakone koji uopće nisu razmatrani u Parlamentu i najavio da će tako biti i sada u vezi sa Prijedlogom zakon o državnoj imovni koji su usvojili preglasavanjem Željke Cvijanović.

-  Oni nisu uopće ovlašteni predlagači u skladu sa Poslovnikom doma Parlamentarne skupštine BiH niti po Ustavu i stoga uopće neće biti razmatran ni ovaj zakon - poručio je Čavara.

Ipak, dodao je, da se pitanje državne imovine treba što prije riješiti jer su mnoge investicije blokirane.

I opet je sada sve na čekanju.

Priča o državnoj imovini počinje 2004. kada je PIC naredio bh. vlastima da riješe pitanje imovine.

Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Taj zakon propisuje da je ništavna svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama Zakona.

On je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS-a i Brčko Distrikta. Zakon o državnoj imovini jedan je od neophodnih uvjeta 5+2 koje BiH mora ispuniti da bi OHR finalizirao svoj boravak u Bosni i Hercegovini.

U decembru 2009. godine objavljen je popis državne imovine obavljen pod pokroviteljstvom OHR-a. Tim OHR-a popisao je ukupno 1.000 jedinica - 979 u BiH i 21 u inostranstvu. Pod jedinicom se podrazumijeva imovina koja se vodi u jednom imovinskom listu.

U januaru 2011. godine, kako bi spriječio promjenu vlasništva nad državnom imovinom prije nego što Ustavni sud BiH donese konačnu odluku o ustavnosti Zakona RS-a o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio je nalog o obustavi njegove primjene. Sporni zakon usvojen je u NSRS-u u septembru 2010. godine.

Dodik je 2012. godine, a što se može pronaći na web stranici predsjednika RS-a, objavio dokument pod nazivom "Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske". U dokumentu je obrađeno i pitanje imovine.

- Kako Ustav BiH ne daje izričito pravo Bosni i Hercegovini na imovinu jer u nabrajanju njenih nadležnosti u članu 3.1. (od a do j), ne navodi pravo na imovinu, onda je jasno da Bosna i Hercegovina po važećem Ustavu BiH nema imovinu, niti to pravo reguliše nekim drugim članom Ustava - navodi se u ovom dokumentu.

U aprilu prošle godine visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara. Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je tada da imovina pripada entitetima i da je inicijativa članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u proceduru upute prijedlog zakona o državnoj imovini osuđena na propast. 

Predsjednik RS-a Milorad Dodik zaprijetio je nezavisnim statusom ovog bh. entiteta, ukoliko visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametne zakon o imovini. Iz entiteta Republika Srpska već dvije decenije ponavljaju stav da državna imovina pripada entitetima, a ne državi Bosni i Hercegovini.