Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine usvojilo je zahtjev za azil za rusku državljanku porijeklom iz Čečenije Selimu Ismailovnu Khadisovu, koju Rusija tereti za terorističke aktivnosti.

Zahtjev za azil je prihvaćen i za njeno troje maloljetne djece, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nina Velić, pravna savjetnica u organizaciji Vaša prava, koja joj je pružala podršku u postupku za dobijanje azila.

Azil je odobren prije nepune dvije sedmice, nakon što je Bosna i Hercegovina odbila zahtjev Rusije da Khadisova bude izručena pravosudnim organima te zemlje.

Velić je istakla da se Khadisovoj i njenoj djeci priznaje i status supsidijarne zaštite, koja se odobrava na godinu dana.

- To je jedan oblik međunarodne zaštite, što znači da ona više ne treba da strepi da će biti prisilno protjerana iz Bosne i Hercegovine. To znači da je njoj Bosna i Hercegovina pružila utočište. Postoji i mogućnost produženja supsidijarne zaštite i svaki sljedeći put se produžava na dvije godine. Kada Ministarstvo utvrdi da više ne postoji opasnost za nju i njenu djecu, tada se supsidijarna zaštita i ukida - objasnila je Velić.

Ističe i kako Khadisova i njena djeca imaju pravo na izdavanje kartona o supsidijarnoj zaštiti koji će služiti za pomoć u ostvarivanju prava u BiH.

- Taj dokument će njoj služiti umjesto lične karte, dokazuje svoj status, identitet, može ovdje da radi, ostvaruje zdravstvenu zaštitu, a djeca mogu da pohađaju nastavu u školama u Bosni i Hercegovini - navela je Velić.

U sklasu sa statusom, ističe ova predstavnica Vaših prava, Khadisa ima pravo i na to da joj BiH osigura besplatan smještaj, ukoliko nije u mogućnosti da ga sama osigura.

Khadisova je uhapšena u BiH 29. septembra, kada je s troje djece stigla u Sarajevo letom iz Istanbula.

Odmah nakon hapšenja na Sarajevskom aerodromu razdvojena je od djece, koja su smještena u prihvatni centar za maloljetnike u Sarajevu.

Sud BiH je Khadisovoj odredio ekstradicioni pritvor, na ročištu 8. novembra, a novom odlukom te pravosudne institucije od 5. decembra on je ukinut, a odmah poslije joj je i dozvoljeno spajanje sa djecom.

Nakon što je Sud BiH utvrdio da ne postoje uvjeti za njeno izručenje Rusiji, ministar pravde BiH Davor Bunoza potpisao je 16. decembra rješenje kojim se i zvanično odbija ruski zahtjev.

U potjernici koju je Rusija putem INTERPOL-a raspisala 2017. godine, a u koju je RSE imao uvid, ističe se kako je Khadisova 2015. godine otišla iz Rusije u Siriju gdje je "obučavana u terorističkom kampu za gađanje, bombardovanje, fizičku i borbenu taktiku".

Rusija je tereti da se kao strani plaćenik potom pridružila snagama terorističke organizacije tzv. Islamska država i učestvovala u borbama.

Khadisova je na ročištu pred Sudom BiH, koje je održano 6. novembra, ustvrdila da nikada nije bila u Siriji i da je proteklih desetak godina živjela u Turskoj gdje je pobjegla od, kako tvrdi, porodičnog nasilja u Čečeniji.

Ispričala je i da je preživjela zlostavljanja u Čečeniji. Za zlostavljanje je optužila i bivšeg muža.

Njen advokat Emir Gazić izjavio je ranije za RSE da su Selimu zlostavljale moćne osobe bliske režimu Ramzana Kadirova, autokratskog vladara Čečenije, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.