Nakon velikih obećanja s posljednjeg sastanka vladajuće koalicije na nivou BiH održanog u Mostaru, dva puta je odgađana vanredna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na kojoj trebaju biti usvojena dva zakona kojim je uvjetovan evropski put naše zemlje. Sjednica je odgađana zbog bojkota ministara iz RS-a.

Treći pokušaj zakazan je za utorak, 17. decembar.

Istovremeno sa sjednicom Vijeća ministara BiH, zbog bojkota iz RS-a, otkazivan je i sastanak Radne grupe koja treba usaglasiti Reformsku agendu kako bi BiH mogla pristupiti milijardi eura evropskog novca planiranog kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.

Hoće li treći pokušaj i s Radnom grupom biti u utorak, zasad nije poznato.

Poznato je da su "novi" i "krajnji" rokovi prošli. Idući je, prema izjavama iz Naše stranke, koja je dio vladajuće koalicije, u martu.

Naime, novi rok koji je BiH dobila za izradu Reformske agende istekao je 4. decembra. Postavio ga je generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman. I onaj "konačni krajnji datum", o kojem je govorio zastupnik Naše stranke Predrag Kojović, istekao je 12. decembra.

- Konačni krajnji datum je 12. decembar kada će Odbor koji ocjenjuje Plan rasta imati svoju sjednicu. Njegova naredna sjednica će se dogoditi tek u martu, tako da je to neki vremenski period koji još imamo - izjavio je Kojović prije desetak dana za FTV.

Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona i član ove radne grupe koju i čine predstavnici državne, entitetske i kantonalne vlasti te Brčko distrikta, kazao je za Faktor da su bila dva neuspjela pokušaja online sastanka Radne grupe.

- Zasad nema nikakvog novog datuma – rekao je Pivić.

Članovima Radne grupe, mimo onih koji dolaze iz vladajuće koalicije na nivou BiH (SNSD, HDZ i Trojka-SDP, NS i NiP), nije poznat ni koji je konačan (modificirani) tekst Reformske agende.

Dobili su "neki" dokument, ali...

- Ja ne znam šta je prijedlog, je li vladajuća koalicija zauzela stav pa da nam ponude šta imaju. Nisam siguran je li ono što su poslali njihov usaglašen stav – rekao je Pivić.

Rekao je i da nije siguran ni je li to što su dobili kao modificiran tekst stav Evropske komisije.

- Niko nije potpisao taj dokument. To je došlo kao radni materijal. Ne bih znao ko ga je sačinio – dodao je Pivić.

Istakao je da vladajuća koalicija treba da se međusobno usaglasi i ponudi usaglašen dokument kako bi se ostali članovi Radne grupe o njemu izjasnili.

Do tada, ne može dati stav o onome šta su dobili.

Ranije je u medijima objavljivano da se vladajuća koalicija usaglasila, da bi nakon sastanka u Mostaru postalo jasno da to baš i nije tako.

Nakon tog sastanka održanog 2. decembra rečeno je da predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) treba sazvati radnu grupu kako bi se pokušala riješiti "otvorena pitanja".

Govoreći o Reformskoj agendi, premijer RS-a Radovan Višković (SNSD) na istoj press konferenciji je kazao da je ukidanje bezviznog režima za šest zemalja, između ostalog Kinu i Rusiju, koje je naknadno zatraženo kao uvjet, političko pitanje i ostat će u sferi politike "i kada politika kaže da je prihvatljivo, nemam ništa protiv".

Što se tiče ukidanja veta u Konkurencijom vijeću BiH i Vijeću za državnu pomoć, koje su prvobitno tražili iz Evropske komisije, Višković je potvrdio da je stigla modificirana formulacija iz Evropske komisije.

- Ne referira se na entitetsko ili etničko glasanje nego se samo traži da bude stručno, neutralno, da donose odluke sa baze struke, što nam ne predstavlja problem - rekao je Višković, kasnije pojasnivši da je u periodu reformi do 2027. tražena stručnost, a ne donošenje odluka na nivou pripadnosti entiteta.

Govorio je i o modificiranom rješenju po pitanju Ustavnog suda BiH, koje im nije prihvatljivo.

- Ono što prigovaramo i što ćemo sa predstavnicima EU-a pokušati rješavati je to što se navodi mapa puta u vezi s rješavanjem statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH. Ne prihvatamo takvu formualciju. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu po kojem će biti riješeno pitanje stranaca. Kakve mape, kakve priče. Predložio sam da i popuna Ustavnog suda i zakon idu uporedo i da to bude decembar 2025. - rekao je Višković.

Istakao je da za to imaju saglasnost HDZ-a, a da je ostalo da Trojka vidi može li utjecati na kantonalne premijere da to prihvate u Radnoj grupi čiji sastanak treba zakazati Krišto.

Istovremeno su iz Evropske komisije, umjesto pitanja obaveze provođenja svih odluka Ustavnog suda BiH, zatražili da do kraja 2026. godine bude provedeno 70 posto odluka Ustavnog suda.