Predstavnici stranaka vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine (HDZ, SNSD i Trojka) okončali su sastanak u Mostaru, čiji je domaćin bio Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

- Imali smo korektnu atmosferu. Većinu pitanja smo uspjeli staviti na dnevni red, ali ostalo je još puno stvari kad je u pitanju evropski put da bismo sustigli obaveze, posebno po pitanju Plana rasta i Reformske agende - zaključio je Čović.

Kazao je da je po pitanju zakona o zaštiti ličnih podataka, koji je jedna od evropskih uvjeta, ostalo "nijansi" koje trebaju definirati do srijede kako bi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do kraja ove sedmice održalo hitnu sjednicu i usvojilo tak zakon, a u idućoj sedmici da sjednice održe i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 

O zakonu o sudovima, koji je također jedan od ključnih na evropskom putu, nije bilo ni riječi, barem ne na press konferenciji. 

Kada je riječ o Reformskoj agendi, dokumentu koji BiH treba usaglasiti kako bi pristupila milijardi eura evropskog novca iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, dogovoreno je da predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišti (HDZ) sazove radnu grupu kako bi se pokušala riješiti "otvorena pitanja". 

Čović je rekao da je danas na sastanku usaglašena i odluka na osnovu koje trebaju biti imenovani glavni pregovarač BiH sa EU-om i dva zamjenika, te da treba donijeti još neke akte da bi to funkcioniralo.

Imenovanje IPA koordinatora danas nisu moglu usaglasiti. 

Vladajuća koalicija je razgovarala i o budžetu institucija BiH za iduću godinu. 

- Usaglasili smo se da ministar finansija i trezora BiH (Srđan Amidžić, SNSD) pripremi podlogu za dogovor kako bi se moglo razgovarati o budžetu u koji bi se ukalkulisalo sve što treba kad je u pitanju prihodovna strana i novac Centralne banke BiH - dodao je Čović. 

Kasnije je pojašnjeno da se očekuje značajan prihod od Centralne banke čijih 60 posto, po odredbama Zakona o Centralnoj banci, ide u budžet institucija BiH. NIje poznato koji je to iznos, ali su entitetski premijeri iznijeli stav da se vidi ima li mogućnosti da se dio tog novca rasporedi budžetima entiteta.

Dogovoreno je i da se Borjani Krišto u ime svih institucija dostave programi rada kako bi Program rada Vijeća ministara BiH mogao biti usvajan.

- Otvarali smo razgovore i o nametnutim odlukama OHR-a - rekao je Čović ne preciziravši više ništa.

Na pitanje da li današnji sastanak znači da je izgubljena ova godina kada je u pitanju otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, Čović je odgovorio da ne bi tako zaključivao, da je ova godina još realna.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, koji je premijer FBiH, rekao je da se vratila atmosfera dogovora i razgovora i da je važno da drže ritam.

- Period pred nama do kraja godine je period kada želimo pokazati EU da pravimo iskorake koji bi nas kvalifikovali za otvaranje pregovora i na način da kao vlast nastojimo ispunti uvjete i biti kredibilan partner - dodao je Nikšić.

Na press konferenciji se moglo čuti kako iz vladajuće koalicije ponovo krive SDA, odnosno premijere kantona koji su iz SDA, što još nije usaglašena Reformska agenda.

Javnosti se u ime SNSD-a i kao premijer RS-a obratio Radovan Višković, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nije ovaj put bio na press konferenciji. 

Višković je bio nešto detaljniji o sastanku.

Kazao je da su oni povukli pitanje OHR-a i nametanja odluka visokog predstavnika u BiH. Uz opasku da je o tome govorio i Čović i da se i Nikšić slaže, Višković je rekao da ne vidi razlog da se neko upliće i donosi odluke kada to mogu institucije BIH. 

Istakao je da su (iz SNSD-a) predložili zaključak da od momenta kada BiH dobije pregovarački status ili datum za pregovore, ne može više niko nametati zakonska rješenja osim institucija koje su predviđene Ustavom.

Višković je dodao da ovaj zaključak nije prihvatila Trojka, dok iz HDZ-a nisu imali ništa protiv.

Kada je u pitanju Reformska agenda, Višković je rekao da je ukidanje bezviznog režima za šest zemalja, između ostalog Kinu i Rusiju, koje je naknadno zatraženo kao uvjet, političko pitanje i ostat će u sferi politike "i kada politika kaže da je prihvatljivo, nemam ništa protiv".

Što se tiče ukidanja veta u Konkurencijom vijeću i Vijeću za državnu pomoć, što je također uvjet iz Plana rasta, Višković je potvrdio da je stigla modificirana formulacija iz Evropske komisije. 

- Ne referira se na entitetsko ili etničko glasanje nego se samo traži da bude stručno, neutralno, da donose odluke sa baze struke, što nam ne predstavlja problem - rekao je Višković, kasnije pojasnivši da je do 2027. tražena stručnost, a ne donošenja odluka na nivou pripadnosti entiteta.

Govorio je i o modificiranom rješenju po pitanju Ustavnog suda BiH, koje i nije prihvatljivo.

- Kod Ustavnog suda imaju tri koraka koja su napisana, a iz njih proizlaze određene aktivnosti pa je u prvom koraku rečeno kako bi trebalo do jula naredne godine da se popune sva upražnjena mjesta u Ustavnom sud BiH. Ono što prigovaramo i što ćemo sa predstavnicima EU-a pokušati rješavati je to što se navodi mapa puta u vezi s rješavanjem statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH. Ne prihvatamo takvu formualciju. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu po kojem će biti riješeno pitanje stranaca. Kakve mape, kakve priče. Predložio sam da i popuna Ustavnog suda i zakon idu uporedo i da to bude decembar 2025. - rekao je Višković.

Istakao je da za to imaju saglasnost HDZ-a, a da je ostalo da Trojka vidi može li utjecati na kantonalne premijere da to prihvate u Radnoj grupi čiji sastanak treba zakazati Krišto.

Istovremeno su iz Evropske komisije, umjesto pitanja obaveze provođenja svih odluka Ustavnog suda bih, zatražili da do kraja 2026. godine bude provedeno 70 posto odluka Ustavnog suda.

- Kada je u pitanju Program integrisanja, Zakon o tehničkim propisima RS-a, kojeg je Ustavni sud BIH progalsio neustavnim, ostaje u Programu integrisanja, s tim da će ostati u fusnoti naznačeno da je odlukom Ustavnog suda proglašen kao neustavan - dodao je Višković.