Kako je na osmoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine akt o popunjavanju radnih tijela mogla potpisati Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka), predsjedavajuća u ostavci, ako nije predsjedavala tom sjednicom?

Kako se može zakazivati peta sjednica Komisije za izbor i imenovanje ovog doma ako prethodno nije zakazan nastavak prekinute četvrte sjednice? Ovo su neka od pitanja koja su imale sudije Ustavnog suda Federacije BiH na današnoj javnoj raspravi koja je održana u Sarajevu.

Rasprava se ticala predmeta u vezi sa zahtjevom 39 zastupnika Zastupničkog doma FBiH za rješavanje spora između podnosioca zahtjeva i rukovodstva Doma u vezi sa sazivanjem i održavanjem 8. redovne sjednice 22. januara 2024. godine.

- Razlog našeg obraćanja Ustavnom sudu FBiH sadržan je u činjenici da smo mi kao zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH postupanjem rukovodstva neopravdano uskraćeni za prava koja su priznata Poslovnikom ovog doma i zagarantovana su u Ustavu Federacije BiH. Ovakav odnos rukovodstva ne predstavlja izolovanu pojavu već praksu koja je uspostavljena još od održavanja konstituirajuće sjednice i traje sve do danas. Nama kao zastupnicima se u kontinuitetu ugrožavaju prava zagarantovana Poslovnikom i Ustavom - kazala je na raspravi federalna zastupnica Jasmina Bišćević Tokić (SDA).

Kaže kako se radnje rukovodstva Zastupničkog doma FBiH u vezi sa sazivanjem i održavanjem redovne 8. sjednice mogu podijeliti u dvije kategorije.

- Prije svega one koje su poduzete u samoj fazi sazivanja sjednice i one koje su poduzimane u toku same sjednice. Uskraćeni smo bili za relevantne informacije i nedostavljanje dokumentacije u vezi sa tačkama dnevnog reda, a što se ostvaruje kroz nedostavljanje materijala uz poziv za sjednicu Poslovnikom propisanim rokovima i obrazloženja materijala. Nedostavljanja izvještaja radnih tijela u propisanim rokovima. Naknadno uvrštavanje tačaka na dnevni red osme sjednice - objašnjavala je Bišćević Tokić i dodala:

- Sjednica je održana 22. januara 2024. godine. Kršenje Poslovnika ogleda se i u ovlaštenju za sazivanje osme redovne sjednice Zastupničkog doma. Naime, 5. decembra 2023. godine predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić je dala ovlaštenje potpredsjedavajućem Mladenu Boškoviću, suprotno odredbama Poslovnika. Prije davanja ovlaštenja nije se konsultirala sa potpredsjedavajućom Edinom Gabela, a kasnije smo saznali ni sa Boškovićem. Samoinicijativno mu je dala ovlaštenja. Bila je prisutna na osmoj radnoj sjednici, u punom kapacitetu učestvovala u radu sjednice, obavljala sve dužnosti predsjedavajuće.

Ukazala je kako uz poziv za 8. sjednicu nije dostavljen materijal informacija o nefunkcioniranju radnih tijela Zastupničkog doma.

- U konkretnom slučaju nije izrađen, niti je postojao akt koji je naslovljen kao informacija izrađen od ovlaštenih predlagača - kazala je Bišćević Tokić.

Drugu stranu, parlamentarnu većinu na raspravi je predstavljao federalni zastupnik Belmin Zukan.

- Smatram da je važno reći kako Poslovnik uopće ne poznaje institut ostavke rukovodstva ili zastupnika na interno raspoređenje unutar Doma. S tim u vezi ostavka se ne može smatrati zahtjevom za razrješenjem. S tim u vezi predsjedavajuća je morala preuzeti svoje obaveze do imenovanja novog predsjedavajućeg što se i dogodilo. Marinković-Lepić je morala obnašati svoju dužnost kako ne bismo došli u situciju da se ne može sazvati sjednica - rekao je Zukan.

Nakon njihovog izlaganja uslijedila su pitanja sudija.

- Na osmoj sjednici je donesena odluka o popuni radnih tijela. Zašto je odluku potpisala osoba koja nije predsjedavala tom sjednicom - pitao je sudija Branimir Orašanin.

Zukan je kazao kako "Poslovnik Zastupničkog doma kaže da akte koje donosi Dom u pravilu potpisuje predsjedavajući".

- Iako ona u tom trenutku nije predsjedavala sjednicom, smatrali smo da ne postoji prepreka da potpiše i te akte - rekao je Zukan.

Predsjednica suda Aleksandra Martinović je postavila pitanje objema stranama da pojasne član 49. Poslovnika o radu. Tačnije, da kažu da li Poslovnik propisuje način popune radnih tijela kada u toku mandata neko od članova podnese ostavku ili mu na drugi način prestane mandat.

Zukan je odgovorio kako Poslovnik ne prepoznaje takve situacije kazavši kako su pokušavali da popune radna tijela, ali da se događalo da zastupnici koji prisustvuju sjednici, a članovi su komisija, recimo Komisije za izbor i imenovanje, ne prisustvuju sjednicama zakazanim na pauzama, a ponovo se uredno pojave u nastavku sjednice.

Martinović je potom zatražila od predstavnika zastupnika koji su podnijeli zahtjev za razrješenje spora da prokomentiraju takvu pojavu i da li je to tačno.

- Prije svega morate znati, kada je riječ o Komisiji za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, da je u martu 2023. godine bila četvrta sjednica koja je naprasno prekinuta i članovi komisije iz opozicije su tražili da se ona nastavi. To je uporno ignorirao predsjednik Komisije (Mladen Bošković) i zakazivao petu, šestu sjednicu. To je razlog što zastupnici nisu prisustvovali sjednicama zakazanim u pauzama jer to nije bio nastavak četvrte sjednice - objasnio je federalni zastupnik Mahir Mešalić.

Potom je rasprava završena, a predsjednica Ustavnog suda FBiH Aleksandra Martinović je objasnila kako je nakon rasprave potrebno provesti kompletan proces, ali da će presuda biti javno izrečena.