Glavčev, Borisov, Vučić, Srebrenica. Proteklih dana tema su bugarskih medija izazivajući mnoga pitanja, piše Radio Slobodna Evrope.

Tehnički premijer Bugarske Dimitar Glavčev zaista je zatražio da Bugarska promijeni svoj stav i glasa "uzdržano", umjesto da podrži rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) koja osuđuje genocid u Srebrenici.

To je 30. maja potvrdila vladina press služba u saopćenju za medije.

Ova potvrda stigla je više od sedmicu dana nakon prvih informacija o tome i dan nakon što je istraživački sajt BIRD objavio diplomatske dokumente sa uputstvima Glavčeva, koji je i ministar vanjskih poslova.

Međutim, Vlada tvrdi da to uputstvo "ne sadrži konačne instrukcije" ambasadorici Bugarske u UN Luchezari Stoevoj.

- Dokumenti koji su procurili na internetu samo su dio procesa donošenja odluka i ne predstavljaju njegovu cjelokupnost - piše u saopćenju Vlade, u kome se čak njihovo širenje opisuje kao "hibridni napad".

Uprkos tvrdnjama Vlade, iz dokumenata ne proizlazi da instrukcije Stoevoj nisu konačne.

Iz njenog odgovora poslatog istog dana, koji je BIRD takođe objavio, jasno je da je Glavčev poslao svoje pismo u 8.55 po njujorškom vremenu, samo sat vremena prije početka sjednice Generalne skupštine UN-a u 10 sati.

Ona je u odgovoru napisala "nisam bila u stanju da izvršim instrukcije poslate u posljednjem trenutku". Dodala je da je postupala u skladu sa instrukcijama datim još 12. aprila i glasala "za" rezoluciju.

Bugarska godinama ima jasan stav o genocidu u Srebrenici, ali u posljednjem trenutku, pred ključno glasanje u UN-u, postojala je zabrinutost da će ga promijeniti.

Prema istraživačkom sajtu BIRD, tehnički premijer je tražio promjenu stava nakon lobiranja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića kod lidera konzervativne partije GERB Bojka Borisova.

Riječ je o Rezoluciji kojom je 11. juli proglašen za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Na taj datum 1995. godine u ovom bosanskom gradu snage etničkih Srba počele su ubijanje više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Njihovo ubistvo je prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde kvalifikovano kao genocid. Bugarska ima dosljednu politiku priznanja ovih zločina kao genocid.

Još prije glasanja Srbija se izjasnila protiv rezolucije i započela kampanju protiv njenog usvajanja, što je podržala i Rusija.

Vlada Bugarske se ne izjašnjava ni o tome kako je došlo do zahtjeva Glavčeva za promjenu bugarske pozicije.

- Tehnička vlada se kategorički ograđuje od bilo kakvih pokušaja insinuacija u vezi s promjenom geopolitičke orijentacije Bugarske. Svojim djelovanjem vlada svakodnevno dokazuje da naša zemlja nepokolebljivo slijedi evropski put i perspektivu - navedeno je u saopćenju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić održava bliske odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. S druge strane, Kremlj podržava njegove napore protiv proglašavanja sjećanja na genocid u Srebrenici.

Premijer Glavčev je bio dugogodišnji zastupnik stranke GERB, čiji lider Bojko Borisov usko sarađuje sa srpskim predsjednikom Vučićem.

Nakon glasanja u UN-u, sam Vučić je priznao da je bio vrlo iznenađen stavom Bugarske i da je do posljednjeg trenutka očekivao da neće podržati rezoluciju.

"Dnevnik" je još 22. maja objavio članak u kojem je navedeno da Srbija pokušava da utječe na Bugarsku putem neformalnih kanala kako bi promijenila svoj stav o rezoluciji UN-a kojom se osuđuje genocid u Srebrenici.

Nešto kasnije istog dana, diplomata i kandidat za Evropski parlament iz PP-DB Stefan Tafrov napisao je na svom Facebook profilu da je saznao da Srbija pokušava da utječe na Bugarsku da promijeni svoj stav.

On je tada insistirao da "Glavčev ne podliježe srpskom pritisku".

Dva dana kasnije, 24. maja, Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli određuje kao datum sjećanja na genocid u Srebrenici.

Stalna predstavnica Bugarske u UN-u Luchezara Stoeva glasala je "za" rezoluciju.

Rezoluciju su podnijele Njemačka i Ruanda, a Bugarska je među 32 zemlje koje su kosponzori teksta.

Usvojena je verzija u kojoj se ne spominju sami izvršioci - snage bosanskih Srba pod vodstvom generala Ratka Mladića i političkog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.

Međutim, u rezoluciji se jasno osuđuje "svako negiranje genocida u Srebrenici", kao i "djela koja veličaju one koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici".

BBC je naveo da je jedan od vjerovatnih razloga za usvajanje rezolucije kontinuirano to što mnogi srpski nacionalisti negiraju historijske činjenice o genocidu.