Delegacije HDZ-a BiH i SNSD-a sastat će se u Banjoj Luci, gdje će jedna od ključnih tema razgovora biti formiranje vlasti na državnom nivou.

Ishod izbora jasno je pozicionirao HDZ BiH i SNSD kao stranke koje će činiti vlast na državnom nivou, dok ostaje da se vidi koja će im se stranka iz bošnjačkog političkog bloka pridružiti u formiranju parlamentarne većine.

HDZ BiH i SNSD, kao politički pobjednici unutar hrvatskog, odnosno srpskog biračkog tijela, imaju jasne ambicije kada je riječ o učešću u vlasti na državnom nivou.

Zbog toga će jedan od ključnih izazova u pregovorima biti pronalazak partnera na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje bi se moglo voditi i najviše političkih razgovora.

SDA, kao stranka s najvećim brojem glasova unutar bošnjačkog političkog bloka, mogla bi se nametnuti kao jedan od glavnih aktera u procesu formiranja vlasti.

No ostaje pitanje hoće li eventualni dogovor podrazumijevati užu koaliciju ili uključivanje još nekih stranaka, prije svega SDP-a BiH i Stranke za BiH.

Ukoliko bi SDA odlučila formirati vlast bez SDP-a, imala bi veću slobodu u donošenju odluka i raspodjeli pozicija, ali bi se istovremeno suočila s potencijalno snažnom opozicijom.

SDP, s obzirom na broj mandata i političku infrastrukturu, mogao bi u tom slučaju zadržati značajan prostor za djelovanje i pozicioniranje pred naredne izbore, što bi dugoročno moglo predstavljati izazov za SDA.

S druge strane, uključivanje SDP-a u vlast značilo bi i potrebu za većim ustupcima u raspodjeli pozicija.

Takav model, međutim, mogao bi znatno oslabiti opozicioni blok i ostaviti manje prostora strankama koje bi ostale izvan vlasti.

S time u vezi, ne treba isključiti ni mogućnost dogovora u kojem bi SDA nastojala zadržati ključne pozicije, dok bi SDP i Stranka za BiH dobili ograničenije učešće u izvršnoj vlasti. 

Kao moguća politička paralela nameće se razdoblje od 2018. do 2022. godine, kada su odnosi među strankama i raspodjela funkcija također imali značajnu ulogu u formiranju vlasti.

Sličan pristup mogao bi se razmatrati i ovaj put, posebno ako bi SDA procijenila da joj je za političku stabilnost i prihvatljiviju poziciju u javnosti potrebno uključivanje još nekih stranaka iz bošnjačkog bloka. 

Posebno važno pitanje bit će izbor predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Imajući u vidu očekivanu nacionalnu rotaciju, prema kojoj bi ova pozicija trebala pripasti bošnjačkom kadru, SDA bi mogla nastojati osigurati upravo tu funkciju, uz eventualne ustupke u raspodjeli drugih pozicija.