Više od dva mjeseca prošlo je otakako je zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku i tako postao nedostupan bh. pravosuđu koje ga sumnjiči za zloupotrebu položaja i primanje mita, a njegov radno-pravni status još nije riješen. 

Smjena ili razrješenje i penzija dvije su opcije, ali Vijeće ministara nema saglasnosti ni za jednu. Dio ministara protiv je razrješenja na vlastiti zahtjev radi odlaska u penziju, a koji je Galić podnio iz bjekstva jer bi se na taj način on najbezbolnije izvukao, stekavši između ostalog, i pravo na otpremninu.

Za smjenu Galića nije drugi dio ministara, koji kažu kako bi to bilo nezakonito jer, tvrde, oni nisu nadležni za to nego Nezavisni odbor, koji treba pokrenuti proceduru.

- Prijedlog za smjenu je u rukama Nezavisnog odbora i oni trebaju poslati taj prijedlog, odnosno da pokrenu postupak, što oni nisu uradili. Ukoliko Vijeće ministara smjeni Galića, to bi bilo protivzakonito i sigurno bi on to putem sudova osporio i dobio sve što je potrebno, odnosno na taj način pokazao da je Vijeće ministara napravilo nezakonitu radnju - kazao je ranije ministar sigurnosti Nenad Nešić. 

S druge strane, predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija tvrdi da su oni svoj dio posla, kada je u pitanju Galić, završili i da je što se njih tiče ta priča završena. 

- Ja više nemam šta da izjavim po pitanju te agencije zaista, to više nije u nadležnosti Nezavisnog odbora i ja ne želim bilo šta izjaviti što se toga tiče. To je van naših ingerencija - kazao je Obralija za Faktor.

Problem je u tome što je Nezavisni odbor Vijeću ministara dostavio akt u kojem doslovno stoji kako Nezavisni odbor "predlaže da Vijeće ministara razmotri mogućnost smjene Zorana Galića, istovremeno imajući u vidu da je on podnio vlastiti zahtjev za razrješenje".

Tvrdnja Obralije je da je time Vijeću dato ovlaštenje da ga smijeni. Međutim, to i nije baš sasvim tačno.

Problem je u tome da je Nezavisni odbor "previše napisao". Naime, Nezavisni odbor ne odlučuje o razrješenju na lični zahtjev - to je nadležnost Vijeća ministara, ali Nezavisni odbor odlučuje o potencijalnoj smjeni kada su ispunjene zakonske pretpostavke.

Još jedna činjenica koja se ne spominje je da je direktor SIPA-e, u ovom slučaju Darko Ćulum, imao obavezu da pokrene disciplinski postupak, jer zamjenik direktora odgovara direktoru.

Galićev nedolazak na posao, kao i akt Tužilaštva koji je dostavljen SIPA-i da je pokrenuta istraga protiv njega, bili su sasvim dovoljan osnov i Ćulumova je obaveza da pokrene disciplinski postupak i utvrdi se disciplinska odgovornost. To bi onda bilo osnov Nezavisnom odboru da traži od Vijeća ministara da ga smijeni, jer imaju jasni zakonski razlozi kad se neko mora smijeniti.

Također, Nezavisni odbor ima pravo da inicira kod direktora SIPA-e pokretanje disciplinskog postupka.

Međutim, očigledno je da u ovom slučaju svi prebacuju lopticu i svako kaže da neko drugi nešto treba uraditi. 

Kada je u pitanju opcija Galićevog razrješenja s dužnosti zamjenika direktora SIPA-e, dobro upućeni sagovornik Faktora iz Vijeća ministara BiH nam pojašnjava: 

- Niko nije izradio formalno akt o kojem bi se Vijeće izjasnilo u smislu rješenja. Po meni taj akt je trebalo da izradi Ministarstvo sigurnosti iz razloga što je riječ o organizacionoj jedinici koja je u sastavu ministarstva.

Da bi izradili taj akt, morali bi imati određene dokaze. Ako će razrješenje na lični zahtjev, odnosno radi ispunjavanja uvjeta za odlazak u penziju, onda bi uz taj lični zahtjev morao biti dokaz iz PIO-a da neko ispunjava uvjete za penziju. Pošto nema tog dokaza, onda ostaje taj lični zahtjev, koji jeste zakonski razlog za razrješenje. Međutim, tada se postavlja pitanje da li će Vijeće ministara odlučiti mimo zahtjeva podnosioca zahtjeva, u smislu njegovih prava koja proizilaze iz zahtjeva za razrješenje radi odlaska u penziju. Ono jest lični zahtjev, ali je li to lični zahtjev radi odlaska u penziju ili je samo lični zahtjev - kže sagovornik.

Druga vrlo bitna stvar, ili diskutabilna, dodaje naš sagovornik, jeste sa kojim datumom, da li je to 8. juli od kada imenovani ne dolazi na posao ili je to danom donošenja akta?

- Moje mišljenje je da to može biti 8. juli, jer u svom zahtjevu podnosilac predlaže da se razriješi sa tim datumom, nakon toga on nije ni dolazio na posao niti mu pripadaju prava iz radno-pravnog statusa.

Razrješenjem sa nekim datumom donošenja rješenja Vijeće bi nekome omogućilo neosnovano sticanje dobiti, odnosno ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Naravno, neki postavljaju pitanje kako će se odjaviti retroaktivno na poreznoj upravi, kako će ostvarivati neka druga prava potencijalna po osnovu nezaposlenosti, ali je to problem onoga koji ne želi očito konzumirati prava ove države, pa neka se prijavi i ostvaruje prava na način kako misli da može - pojašnjava sagovornik.

Postalo je, zapravo, svima jasno da je slučaj Galić politička igra i da za svako rješenje na nivou Vijeća ministara treba politička saglasnost. Priča o zakonskim nadležnostima i obavezama je očigledno najmanje bitna, a najvažnije je ko je u pitanju, čiji je ko i sve funkcionira po sistemu "ja tebi, ti meni". Pa čak i Nezavisni odbor da bi donio bilo kakav zaključak mora imati konsenzus u odlučivanju, a i on se sastoji od članova sva tri naroda, naklonjenih ovoj ili onoj političkoj opciji.

Upitan da li je politička igra u pozadini, Obralija kaže:

- Vjerujte da ne znam i ni na koji način ne želim da se miješam u to dalje. Ono što je bilo potrebno, to je urađeno što se nas tiče i ja ne želim više da bilo kakvu izjavu dajem po tom pitanju.

Na našu konstataciju da imamo oprečna tumačenja ove situacije, dodaje: - Šta da vam kažem, eto šta? Šta da vam kažem? Nemam komentar.

I dok se raspetljavanje ovog klupka - ko je za šta (ne)nadležan ne nazire, zapelo je i na imenovanju direktora SIPA-e. Nakon što je Nezavisni odbor dostavio imena najbolje ocijenjenih kandidata, ministar Nešić Vijeću ministara dostavio je ime trećerangiranog kandidata Slobodana Radinkovića, aktuelnog načelnika PU Doboj. 

Međutim, Kolegij Vijeća ministara skinuo je s dnevnog reda tačku o imenovanju novog direktora SIPA-e, jer su protiv njenog uvrštavanja bili predsjedavajuća Borjana Krišto i ministar odbrane Zukan Helez.

Između ostalog, ministri su naveli da raspolažu informacijama da se ime tog kandidata spominje u Sky aplikaciji, u razgovorima određenih osoba iz krim-miljea.

S druge strane, Nešić tvrdi da je Radinković "čist", kao i da je prošao sve sigurnosne provjere. 

Ministar je zaprijetio i blokadom daljih imenovanja, dok se ne riješi pitanje direktora SIPA-e.

To je odmah jučer i demonstrirano na sjednici jer je imenovanje zamjenika u Uredu koordinatora za reformu javne uprave skinuto s dnevnog reda, jer je traženo da se odgodi izjašnjenje do naredne sjednice.

U javnosti su se pojavile određene informacije da je Nešićev prijedlog Radinkovića rezultat određenih pritisaka tzv. dobojske struje SNSD-a, koja na tom mjestu želi upravo njega, dok drugi dio te stranke, pa čak navodno i sam njen predsjednik Milorad Dodik želi da SIPA-om i dalje rukovodi dosadašnji direktor Darko Ćulum, kojem je još polovinom jula istekao mandat.

Čak je i Nešić javno tvrdio kako ima Dodikovu saglasnost da se imenuje Radinković, ali pojedini tvrde da je to zapravo samo igra kako bi u stvarnosti Ćulum ostao na čelu SIPA-e do daljnjeg.

Ćulum po Zakonu o upravi i nakon isteka mandata ostaje na poziciji direktora do okončanja konkursne procedure i imenovanja novog rukovodioca i ima sva prava i ovlaštenja kao što je imao i na dan isteka mandata.