open-navfaktor-logo
search
Analiza
Sporazum iz Brisela dan poslije: Ko je na dobitku, a ko na gubitku, šta proigravaju Dodik i Čović
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel okupio je jučer u Briselu čelnike parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini i članove državnog Predsjedništva.
13.06.2022. u 21:00
get url
text

Kada se sve sabere i oduzme, nema tu političkih pobjednika niti poraženih, iako se sada mnogi javljaju da protumače šta se to događalo i šta je zapravo podržano.

VEZANI TEKST - Džaferović: Briselski sporazum dobar, treba okončati krizu i okrenuti se reformama

Dvanaest stranačkih čelnika i članovi kolektivnog šefa države podržali su Sporazum koji potvrđuje EU opredijeljenost naše zemlje i vodi je ka kandidatskom statusu.

Na sastanak nisu došli predsjednici SDS-a, SBB-a i HDZ-a Mirko Šarović, Fahrudin Radončić i Dragan Čović, s tim što je Čović doputovao u Brisel, ali je poslijepodne proveo u hotelskoj sobi. Nije želio prihvatiti Michelov poziv kako ne bi dao "legitimitet Željku Komšiću".

Sam Čović je otkrio da je ovaj sastanak pripreman više od mjesec dana uz pomoć i lobiranje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Stoga, do posljednje minute "gospodin legitimni" je vjerovao kako će se na stolu naći HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH, jer je za izmjenu i Ustava BiH u vezi s izborom članova Predsjedništva već kasno.

Čović se sa Michelom i Josepom Borellom, visokim predstavnikom EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost, sastao jučer ujutro prije oficijelnog velikog sastnaka sa predsjednicima bh. stranaka i članovima Predsjedništva BiH, kako bi još jednom pokušao izlobirati da se pregovara o izbornoj reformi, a ne evropskoj agendi, što u konačnici i jeste Sporazum koji je prihvatilo 12 bh. stranaka.

Kako je odgovor bio negativan, odlučio je ostati u hotelu i tvitati.

- Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma – napisao je Čović.

Šta je trebala značiti ova poruka? Da je samo on "legitimni Hrvat" i da je samo HDZ zaštitnik Hrvata, ili pak se može tumačiti da je svojim privatnim udruženjem HNS u koji je uvukao sve hrvatske stranke napravio jednoumlje?

VEZANI TEKST - Kompletan tekst sporazuma iz Brisela: Šta su prihvatili lideri većine bh. stranaka

Dan poslije, Čović je promijenio mišljenje. Iz krugova bliskih lideru HDZ-a danas je stigla informacija da je spreman podržati Sporazum, ali uz dvije izmjene. Očigledno da se Plenković uključio, kako njegov politički pulen iz BiH ne bi ostao bez podrške Brisela i izubio titulu "nositelja EU vrijednosti". 

Čović bi u tekst ubacio po svaku cijenu "legitimno predstavljanje", upakovano kroz priču o implementaciji "sporazuma o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020."

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović predviđa da se Čović neće kandidovati za člana Predsjedništva BiH jer nije izmijenjen Izborni zakon ni Ustav BiH. Čović se još ne izjašnjava.

Za njega postoje dvije opcije. Ili da se kandiduje i odmjeri snage sa Komšićem ili da po drugi put njegov izbor bude Borjana Krišto, a da da sve od sebe kako bi iz kantonalnih skupština osigurao 12 delegata u Domu naroda FBiH i sebe ponovo smjesti u državni Dom naroda. S tim što ova druga opcija ponovo uključuje mogućnost blokade implemenatcije izbornih rezultata kao što je to uradio i nakon Općih izbora 2018.

Upuštanje u reprizu političke avanture zvane blokada Federacije BiH, nakon što su mu Amerikanci poslali jasnu poruku uvođenjem sankcija njegovom odanom igraču Marinku Čavari, ovoga puta za Čovića bi moglo značiti političku penziju. I nije samo Čović taj koji kalkuliše šta da radi.

VEZANI TEKST - Dodik, Đokić i Stevandić: Nismo ništa potpisali, BiH treba dobiti kandidatski status, a muslimani, Komšić, Čović...

I predsjednik SNSD-a Milorad Dodik vaga, da li da se kandiduje ponovo za člana Predsjedništva BiH, ili predsjednika RS-a ili pak da pauzira naredne četiri godine.

Dodik je put u Brisel iskoristio kako bi se Michelu i Borellu pokazao kao "evropski čovjek", te ispipao puls briselskih zvaničnika o njegovoj eventualno novoj kandidaturi u vrhu države.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović, DNS-a Nenad Nešić i SDS-a Mirko Šarović iskoristili su briselski sastanak za kampanju protiv Dodika, i obrnuto. S druge strane, što je i sam Dodik potvrdio devet probosanskih stranaka imalo je jedinstven stav o Sporazumu i primjedbama koje su uvrštene na prvu verziju ponuđenog dokumenta koju je pripremio Brisel.

Michel i Borell su povukli pragmatičan potez. Da su kojim slučajem najavili da će se pregovarati o izbornoj reformi, što i jeste bila prvobitna namjera, u Brisel zasigurno ne bi došli predstavnici probosanskih stranaka. Ne želeći da se igraju sa evropskom agendom i planom za proširenje EU-a na zemlje Zapadnog Balkana, evropski dvojac se odlučio za varijantu Sporazuma kojim će stranački lideri i članovi Predsjedništva BiH još jednom potvrditi svoju opredijeljenost za evropske integracije. 

Evropska unija 23. juna organizira samit sa liderima Zapadnog Balkana, s ciljem promovisanja pojačanog angažmana EU-a sa regionom.

Šesterica lidera Zapadnog Balkana bit će pozvani da se sastanu sa članicama Evropskog vijeća, 23. juna, uoči redovnog junskog EU samita, a jučer prihvaćeni Sporazum signal je da je Bosna i Hercegovina spremna ispunjavati uvjete za dobijanje kandidatskog statusa.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.