Zastupnici Narodne skupštine RS-a će na posebnoj sjednici, koja će početi odmah po okončanju redovne koja je u toku, raspravljati o  "Informaciji o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima".

Ova tačka se na dnevnom redu našla kao prijedlog zastupnika, a Faktor je imao uvid u ovaj dokument.

U dokumentu se, između ostalog, govori o antidejtonskom djelovanju visokog predstavnika u BiH, te se navodi kako je visoki predstavnik RS-u nametnuo oko 260 odluka kojima je donosio ili mijenjao zakone, Ustav, smjenjivao izabrane funkcioniere...

Istaknuto je i da je direktno utjecao na "neustavan prijenos nadležnosti sa entitetskog na nivo BiH" u oblasti – finansija, sigurnosti, ličnog statusa građana, telekomunikacija, pravosudnog sistema, registracije pravnih lica koja osnivaju institucije BiH, standardizacije i meteorologije, raspolaganja imovinom, izbornog zakondavstva itd.

Posebna pažnja je posvećena "Antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH", a koji je okarakterisan kao "instrument urušavanja dejtonske BiH", te su izdvojene odluke koje je ovaj sud donosio na štetu RS i suprotno Dejtonskom sporazumu, a kao što su, poljoprivredno zemljište, dan RS, zastava, grb i himna, nepokretna imovina i drugo.

Nadalje, u jednom od članova ovog dokumenta govori se i o takozvanom prijenosu nadležnosti usvajanjem zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH i donošenjem podzakonskih akata Vijeća ministara BiH.

U trećem poglavlju govori se o pritiscima na RS, među kojima je izdvojena i posljednja Rezolucija o Srebrenici usvojena u Generalnoj skupštini UN-a.

U zaključcima se navodi da je predlaganje sporazuma o razdruživanju sa FBiH smatra legitimnim pravom subjekta koji je "u stvaranje dejtonske BiH unio dio svog unutrašnjeg subjektiviteta".

- Republika Srpska će u toku implementacije sporazuma o razdruživanju i nakon što on bude implementiran, poštovati sve narode i vjeroispovijesti, te uložiti napore na daljem građenju odnosa sa FBiH i u regionu u kojem će vladati mir i stabilnosti i stvoriti uvjeti za ekonomsko jačanje i prosperitet cijelog prostora – istakntuo je.

Navedeni su i brojni međunarodni sporazumi o ljudskim pravima, te apostrofirano "pravo naroda na samoopredjeljenje".

-Ukoliko ne bude političke volje i međunarodne podrške da BiH postane država u kojoj se poštuje Ustav, onda je mirno razdruživanje sa FBiH jedini izlaz za narode u BiH, a predlaganje Sporazuma o regulisanju odnosa RS i FBiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom  i međunarodnim aktima je jedini ustavan i zakonit put koji predstavlja najbolje moguće rješenje za BiH.

Naglašavamo da je RS izabrala da se bori isključivo političkim i pravnim sredstvima i ni na koji način neće i ne želi ugroziti mir i stabilnost u BiH, ali je i više nego očigledno da je BiH postala slijepa ulica za sve narode i da mirnim razdruživanjem možemo riješiti sve krize i zastoje koji nas prate proteklih 29 godina – zaključeno je u dokumentu.

Sam takozvani sporazum o "mirnom razdruživanju" RS-a i FBiH nastao pod palicom Milorada Dodika, kako je objavio Politički.ba, glasi ovako: 

Članak 1.

Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: strane), koje čine Bosnu i Hercegovinu, međusobno će poštivati ​​subjektivitet državnog prava, u skladu sa statusom ugovornih strana i potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma. za mir u Bosni i Hercegovini.

Članak 2.

Stranke se obvezuju osigurati mir i sigurnost na svojim područjima, sigurnost svih građana i imovine, kao i razvijati dobrosusjedske odnose u cilju postizanja regionalne stabilnosti.

Članak 3.

Strane su suglasne da je jedini optimalni pravni okvir za postojanje BiH Opći okvirni sporazum za mir u BiH, a posebno Aneks IV – Ustav BiH, nesagledivo i temeljno izmijenjen mimo volje stranaka.

Članak 4.

Stranke se obvezuju poštivati ​​i širiti opseg ljudskih i manjinskih prava i sloboda zajamčenih odgovarajućim međunarodnim aktima i ustavima Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Stranke će sprovesti sve neophodne pravne, političke i druge procese u cilju promovisanja ravnopravnosti po svim osnovama.

Član 5.

Evropska unija predstavlja zajednički strateški cilj za strane, ali i za druge zemlje u regionu. U cilju očuvanja i razvoja vladavine prava, stranke će nastaviti proces usklađivanja internih propisa sa propisima Evropske unije.

Stranke iskazuju međusobnu podršku na evropskom putu. Stranke se obavezuju da neće usporavati evropske integracije.

Član 6.

Strane međusobno priznaju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i geografski integritet, kao temeljne pravne, političke i civilizacijske vrijednosti koje su neprikosnovene.

Stranke se obavezuju da će se suzdržati od radnji koje bi mogle dovesti do povrede suvereniteta, teritorijalnog integriteta i integriteta jedne od stranaka.

Član 7.

Stranke se mirno razilaze zbog nemogućnosti obnove prvobitnog Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kojim je zajamčena ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda zasnovana na konsenzusu, primjenom konsocijativne demokratije i mehanizama zaštite entitetskih i nacionalnih interesa.

Nakon mirnog razlaza, stranke će suvereno funkcionisati u skladu sa pravnom tradicijom koju baštini Republika Srpska od 9. januara 1992. godine, kada je proglašena, i tradicijom koju baštini Federacija Bosne i Hercegovine od 18. marta 1994. godine, kada formiran je Vašingtonskim sporazumom.

Član 8.

Tokom procesa mirnog razdvajanja, strane će postupati savjesno, prvenstveno i dosljedno poštujući nepovredivost granica.

Strane su suglasne da se teritorij u omjeru 49 posto Republike Srpske i 51 posto Federacije Bosne i Hercegovine razgraniči na temelju međuentitetske granične crte koja je definirana kao granica i koja će u potpunosti funkcionirati kao granica nakon završetka prijelaznog roka.

Stranke će omogućiti nesmetan protok ljudi, roba i usluga u cilju povećanja gospodarske razmjene, gospodarskog rasta i ukupne suradnje.

Članak 9.

Stranke će voditi pregovore u dobroj vjeri o ostalim aspektima mirnog razdruživanja, koji nisu obuhvaćeni ovim Ugovorom, poštujući temeljna načela proklamirana Sporazumom.

Članak 10.

Strane su suglasne da će nakon okončanja mirnog razlaza potpisati Sporazum o posebnim i paralelnim vezama između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine u cilju razvijanja međusobne kulturne, sportske, znanstvene i druge suradnje.

Članak 11.

Strane se obvezuju da će potpisati Sporazum o dvojnom državljanstvu Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kako bi pripadnicima nacionalnih skupina, kao i svim građanima, omogućili državljanstvo zemlje za koju imaju osjećaj pripadanja.

Članak 12.

Strane su suglasne formirati carinsku uniju koja će funkcionirati u prijelaznom razdoblju.

Član 13.

U prelaznom periodu od tri godine od ratifikacije Sporazuma, pa do potpunog formiranja sopstvenih sistema, strane će koristiti istu valutu, održavati zajedničku monetarnu i carinsku politiku i sistem PDV-a čije će funkcionisanje biti uređena na principu dvije odvojene kancelarije.

Strane će koristiti posebne sporazume da definišu sve nadležnosti koje mogu funkcionisati na zajedničkom nivou tokom prelaznog perioda.

Član 14.

Za provođenje Sporazuma odgovorne su potpisnice, Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 15.

Sporazum podliježe obaveznoj ratifikaciji od strane Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Kao potpisnici ovog dokumenta predviđeni su premijer RS Radovan Višković te premijer FBiH Nermin Nikšić.