Ugledni svjetski intelektualci - prof. Frances Boyle, prof. Pettigrew, prof. Marko Atila Hoare, Marion Kraske, Florence Hartman kao i članovi bh. dijaspore iz različitih dijelova svijeta, uputili su pismo Evropskom sudu za ljudska prava u vezi svjedočenje Visokog predstavnika Christiana Schmidta u slučaju "Kovačević" pred Velikim vijećem suda.

U pismu ističu da je kredibilitet visokog predstavnika kao svjedoka u ovom predmetu veoma upitan, piše N1.

- Uz to, sa pravne strane, nekoliko presuda ESLJP podvlače potrebu da se osigura nepristrasnost, da se poštuje pravo na fer proces, i važnost da se podupru prethodne presude. Istakli smo ove pravne stavke ispod, naglašavajući kako uključenost Schmidta u ovaj slučaj predstavlja rizik za ove fundamentalne principe. Prije nego iznesemo neke od činjenica koje ukazuju na njegovu pristrasnost želimo vas obavijestiti da Christian Schmidt nema ovlaštenje PIC-a da svjedoci u ovom slučaju, te da isključivo nastupa svojevoljno i kao privatni svjedok. O tome su neke od članica PIC-a dale i zvanično saopstenje. Tako je ambasada Francuske u svom saopštenju dana 01.10.2024 navela da je Christian Schmidt "samoinicijativno odlučio da sudjeluje u sudskom procesu "Kovačević protiv BiH", a koji se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava’. Saopštenje sličnog sadržaja izdala je i Turska ambasada 03.10.2024. Stoga bi se tvrdnja da on svjedoci u svojstvu Visokog predstavnika mogla smatrati krivim predstavljanjem, pa čak i zloupotrebom položaja u sumnjive svrhe. On se u ovom slučaju pojavljuje isključivo i samo u privatnom kapacitetu njemačkog građanina, koji je u tu svrhu unajmio privatnu advokatsku firmu Blackstone Chambers iz Londona, a izvori finansiranja advokatskih usluga te firme se kriju, što dovodi do spekulacija da su plaćene novcem "treće strane" koja ima interese da se presuda obori - navode potpisnici.

Dodaju kako je uloga Visokog predstavnika "da nadgleda sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog ugovora, a ne da se miješa u slučajeve koje građani Bosne i Hercegovine vode prema Evropskom sudu za ljudska prava ili bilo kojim drugim sudovima".

- To je jasno definirano u Annex-u X Dejtonskog mirovnog ugovora (prilog br. 1). Stoga, čak i da Christian Schmidt ima saglasnost PIC-a da se pojavi kao svjedok u ovom slučaju, on bi time izašao izvan svojih ovlasti i time prekršio Annex X, a time i čitav Dejtonski mirovni ugovor. Napominjemo da pod "nadgledanje implementacije civilnih aspekata Daytonskog mirovnog ugovora" potpada i primjena presuda Evropskog suda za ljudska prava a ne njihovo obstruiranje ili čak pokušaj rušenja. Važno je napomenuti da je ESLJP, posebno u slučajevima kao sto je Sovtransavto Holding v Ukrajina, osudio miješanje vlade u pravne procese, naglasivši da takvo miješanje umanjuje nezavisnost pravnog postupka. Dobrovoljno učešće Christiana Schmidta u ovom slučaju i njegovo svjedočenje može se vidjeti kao politicko miješanje, što dalje kompromituje integritet ovog sudskog postupka. Iz njegovog "svjedočenja" u slučaju Kovačević v Bosna i Hercegovina očito je da privatno lice, Christian Schmidt, želi oboriti presudu koja bi ojačala građanski aspekt države i omogućila njen put prema euroatlantskim integracijama - navode potpisnici.

U pismu navode da je "zahtjev da se obrati Evropskom sudu u Strazburu njemački građanin, Christian Schmidt podnio dan poslije sastanka sa hrvatskim premijerom, Andreom Plenkovićem 2. septembra 2024. koji, dodaju, Hrvatskoj stranci HDZ. Podsjećaju da je pred Haškim tribunalom u slučaju Prlić i ostali, Hrvatska je presuđena od strane Haškog tribunala za "udruženi zločinački poduhvat" na Bosnu i Hercegovinu.

- Politika HDZ-a se ni do danas nije promijenila i njihovi ciljevi i pretenzije na Bosnu i Hercegovinu ostali su isti, samo se borba za te ciljeve, umjesto oružanim vodi drugim sredstvima. Christian Schmidt je izmijenio Izborni zakon, i to samo za entitet FBiH, u izbornoj noći, a nakon sto su glasačka mjesta zatvorena. Učinio je to kako bi pogodovao HDZ-u na sljedeći način: u narednim izbornim ciklusima HDZ ne mora imati ni jednog kandidata za Predstavnički Dom Federacije i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Dovoljno će biti da u kantonalnim skupštinama postignu dobre rezultate. Tako će HDZ upravljati političkim procesima bez obzira na izborni rezultat čime se obezvrjeđuje cilj izbora. On je izmijenio i broj delegata povećavši broj hrvatskih delegata u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom čime je učinio da glas jednog bosanskog Hrvata vrijedi kao glasovi i do četiri Bosnjanka, ovisno o konatonu. Izmjenom broja delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili podpredsjednika FBiH, a kandidirati se mogu samo kandidati iz konstitutivnih naroda, dok "ostale" ne spominje, Christian Schmidt je nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH uvrdio 2015. godine da krše Evropsku povelju o ljudskim pravima. Ovo miješanje je izuzetno problematično u pravnom svjetlu ESLJP po pitanju etničke diskriminacije, kao sto je navedeno u presudama kao sto je Sejdić- Finci v Bosna i Hercegovina. ESLJP je jasno odbacio prakse koje nameću etničke podjele, a izgleda da su postupci Christiana Schmidta suprotstavljeni tom presedanu - ističu u pismu.

Napominju da je protiv ovih izmjena Ustava entiteta FBiH podnesena apelacija Evropskom sudu za ljudska prava.

- Christian Schmidt je suspendovao Ustav entiteta FBiH na jedan dan oduzimajući pravo glasa Bošnjacima da bi pogodovao HDZ-u i nametnuo vladu i stranke koje nisu bile pobjednice. Učinio je to zbog navodnih "blokada", ali ništa nije poduzimao protiv HDZ-a koji je godinama prije toga blokirao rad Parlamenta FBiH. Vlada se mogla formirati i bez suspenzije i nametanja, ali takvo formiranje vlade ne bi pogodovalo HDZ-u. Christian Schmidt pokušava da plaši sud time da će provođenje presude Kovačević dovesti do "destabilizacije države" što neodoljivo podsjeća na prijetnje "sukobima na jugu ukoliko se ne promijeni izborni zakon" izrečene od strane lidera HDZ-a BiH, Dragana Čovića i predsjednika HNS, Boze Ljubića iz 2022. godine kada je dana 22. februara 2022. grupa građana podnijela krivičnu prijavu protiv navedenih lica "zbog antiustavnog djelovanja, podrivanja države, te prijetnje miru i stabilnosti u državi, kao i kršenja Kaznenog zakona BiH čl.145a, stavka 3". Uz svoju tvrdnju da bi provođenje presude Kovačević moglo dovesti do "destabilizacije zemlje" Christian Schmidt ne kaže ko bi to izazvao tu ‘destabilizaciju’. Obzirom da jedino HDZ, u nastojanju da zadrži postojeće etno-podjele u cilju ostvarivanja presudjenih UZP ciljeva, prijetio i prijeti "sukobima na jugu" može se zakljuciti o kome je riječ. Upravo održavanje postojećeg stanja doprinosi trajnoj destabilizaciji zemlje, a time i regiona. Pokušaj plašenja Evropskog suda za ljudska prava "destabilizacijom zemlje ukoliko se provede presuda Kovačević v Bosna i Hercegovina" predstavlja cistu ucjenu sudu. Možete li zamisliti da je na suđenju ratnim zločincima pred Haškim tribunalom neki od advokata odbrane rekao sudu da će osuđujuća presuda nekog od zločinaca "izazvati destabilizaciju zemlje", pa je stoga ne treba donijeti. Ovaj pokušaj da se izvrši politički pritisak na sud podsjeća na nepotrebno miješanje vlade koje je osudio ESLJP kao u slučaju Sovtransavto Holding v Ukrajina. ESLJP je konzistentno podržavao to da sudski procesi trebaju biti oslobodjeni političke prisile, a sto je osnovno za očuvanje integriteta pravnih sistema - navode u pismu.

Ističu kako je hrvatski premjer Andrej Plenković uoči nametanja izmjena izbornog zakona u entitetu FBiH, u izbornoj noći otvoreno, na svom Twitter nalogu dana 26. septembra priznao kako je Hrvatska bila u pregovorima sa Christianom Schnidtom o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini:

- S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH - prenio je oficijalni Twitter profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.

- Christian Schmidt je jos 2012. godine dobio Orden Ante Starčevića, začetnika integralnog hrvatskog nacionalizma, od strane Hrvatske. Uručio mu ga je današnji premijer Hrvatske, Andrej Plenković (prilog br.2). Jedan od nosioca ordena je i ratni zločinac, Jadranko Prlić, presuđen za "udruženi zločinački poduhvat" od strane Haškog tribunala. Prilikom uručivanja ordena Christianu Schmidtu Andrej Plenković je rekao sljedeće:

- ... za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt. U januaru 2023. Britanski Parlamentarci su zatražili da vrati taj orden što je on odbio - navode u pismu.

Osvrnuli su se i na komentar Schmidta u izvještaju UN-a u vezi obraćanja Željka Komšića.

- Christian Schmidt je izjavio:

- Željko Komšić je govorio samo u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH kada je u septembru u UN-u kritikovao Andreja Plenkovića... S obzirom da se Željko Komšić obraćao u UN-u u svojstvu Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i iznosio činjenice, a nikako svoje mišljenje, da se zaključiti da je Christian Schmidt veoma osjetljiv na kritiziranje hrvatske politike prema BiH, bez obzira na činjenicu da se ona nije promijenila od vremena agresije Hrvatske na BiH. Vrijedi spomenuti za isti izvještaj Christiana Schmidta UN-u i njegovo insistiranje da se zamijeni bh. sudija u Strazburu. Iako je mandat bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisu Vehaboviću istekao dvije godine prije toga, Christian Schmidt to problematizira tek sada kada bi ESLJP trebao razmatrati aplikaciju kojom se osporavaju njegovi amandmani na Ustav Federacije BiH.

Dan nakon objavljivanja presude Kovačević v Bosna i Hercegovina Christian Schmidt je 30. augusta 2023. godine iznio javni komentar i kazao da je spomenuta presuda "ohrabrenje u cilju borbe protiv diskriminacije" i da će presuda "konačno ukloniti diskriminaciju" (prilog br.3). Njegova nagla promjena stava neodoljivo se podudara sa stavom i očitim angažmanom Hrvatske da se ta presuda mora oboriti. Hrvatskoj ta presuda ne odgovara jer stoji na putu rješavanja tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno načina "izbora hrvatskog člana Predsjednistva BiH". Isti je slučaj i sa sprečavanjem implementacije i presude "Sejdić- Finci".

Pritom moramo napomenuti da niti Ustav BiH, a niti Ustav entiteta FBiH nemaju "hrvatskog", "bošnjačkog" ili "srpskog" člana Predsjedništva već samo "članove Predsjedništva iz reda tih naroda". Stoga je insistiranje Hrvatske na izboru "hrvatskog člana Predsjedništva BiH" samo još jedan korak ka ostvarivanju ciljeva od Haškog tribunala presuđenog "udruženog zločinačkog poduhvata", samo drugim sredstvima - navode potpisnici pisma.