Svi onkološki pacijenti, zdravstveni osiguranici sa područja Kantona Sarajevo, koji su na listi čekanja Federalnog fonda solidarnosti za propisani lijek uskoro će ga i dobiti.

Prema nezvaničnim podacima, koje smo dobili od ministra zdravstva KS dr. Enisa Hasanovića, otprilike 400 onkoloških pacijenata iz KS na listi Fonda solidarnosti čeka propisanu terapiju.

Iako kantoni po zakonu nisu nadležni za finansiranje listi čekanja Fonda solidarnosti, Kanton Sarajevo je, prema riječima Hasanovića, odlučio pomoći svojim zdravstvenim osiguranicima.

- S obzirom na to da Zavod zdravstvenog osiguranja KS ima novac koji može upotrijebiti za tu namjenu, odlučeno je da se pomogne. Više puta sam od našeg zavoda tražio da iznađemo način da se uključimo, razgovarao sam i sa predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, iako to nije moja nadležnost, ali apsolutno je potrebno da neko konačno riješi problem ljudi koji umiru. Nije bilo nekog efekta od tih sastanaka jer kantonalni zavod uvijek je isticao da nema zakonske mogućnosti, da ne mogu izdvojiti novac za nešto za šta nisu nadležni, jer kasnije mogu odgovarati - ističe Hasanović.

No na dva posljednja sastanka, kako kaže, donesena je odluka da se pod posebnim programom osiguraju sredstva za onkološke pacijente na listama čekanja.

- Zastupnici u Federalnom parlamentu podnijeli su inicijativu za promjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH na način da stoji rečenica - "mogu u slučaju potrebe, ako imaju višak sredstava, i kantonalni zavodi pomoći". Međutim, mi smo odlučili da ne čekamo ni tu izmjenu zakona, nego da Ministarstvo zdravstva na čijem sam čelu napravi poseban program, kao što imamo za psorijazu, rematoidni artritis, atopični dermatitis, i da Apoteke Sarajevo odmah probaju uvesti lijekove - pojašnjava Hasanović.

Dodaje da u ovom trenutku ne zna koliko je tačno pacijenata iz KS na listi čekanja i koliko je lijekova potrebno, te da je dr. Timur Cerić, sa Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji je prisustvovao sastanku, preuzeo obavezu da iz svojih evidencija vidi koliko je pacijenata i o kojim lijekovima se radi.

- U ovom trenutku ne mogu kazati koliko je to tačno novca jer ne znamo tačan broj pacijenata i lijekova. Ako budu preskupi lijekovi, i ne mognemo ih za sve pacijente kupiti, prednost će imati oni koji su najduže na listi čekanja. Najvažnije je da smo odlučili da idemo u taj proces, nije važno koliko je to para, samo ovisi hoćemo li odmah sve pacijente "pokriti" ili ćemo prvih 20, 50 ili 100. Nema potrebe ni da idemo na Vladu ili Skupštinu KS jer program propisuje Ministarstvo kao i za već spomenute bolesti. Što se tiče tehničkog dijela, ne znam da li je potreban javni poziv za nabavku lijekova ili ide interventi uvoz. Ja bih najsretniji bio da odmah sa nabavkom lijekova krenemo u idući ponedjeljak (16. septembar). Međutim, ako se bude morao raspisati javni poziv, onda ćemo čekati sedam ili 15 dana da se prijave oni koji će nabaviti lijek - naglašava Hasanović.

Kada je riječ o finansiranju Federalnog fonda solidarnosti, svakom uposleniku se od plaće mjesečno odbija 10,2 posto, što, prema riječima Hasanovića, godišnje iznosi otprilike 60 miliona KM samo od zdravstvenih osiguranika sa područja KS.

- Međutim, taj novac ne ide samo onkološkim pacijentima, nego i za kardiološke, kardiohirurške, a time se finansiraju izmještanja i liječenja teško bolesne djece i odraslih u inozemstvu - navodi Hasanović.

Kaže da je na sastanku dr. Cerić sa KCUS-a objasnio - zašto je sada daleko više pacijenata na listi čekanja za lijek nego prethodnih godina.

- Iznio je tri važne činjenice, kojih smo mi ljekari svjesni, ali to ne znaju svi. Prvo, uvijek je bilo čekanja, ali svijet napreduje, dolaze nove molekule, novi lijekovi koji efikasnije liječe bolesti, no zato su i skuplji, što iziskuje znatno veće troškove. Drugo, medicina je napredovala, pa danas ljudi žive znatno duže i sa malignim bolestima, a to znači da duže trebaju terapiju, neki čak i ozdrave i žive normalnim životom. I treća stvar je što imamo epidemiju malignih bolesti, a uzroke stručnjaci ne mogu tačno definirati. Dakle, one količine lijekova koje su bile dovoljne prije dvije ili pet godina, prevaziđene su, sada trebamo znatno više lijekova i znatno više novca kako bismo ih nabavili, a problem je što se ne izdvaja više sredstava niti iz kantonalnih fondova, a posebno ne sa federalnog nivoa iz dijela koji je zakonom propisan - kazao je Hasanović.