Zdravstvo u Kantonu Sarajevu u katastrofalnom je stanju i prema tvrdnjama pacijenata, stanje nikad nije bilo gore!

Problemi su na svi tri nivoa zdravstvene zaštite, od primarnog, preko sekundarnog, do tercijarnog nivoa.

Krenimo od najbolnije činjenice, a to su liste čekanja, tačnije liste smrti, na kojima mjesecima, najteži pacijenti, među kojima su i onkološki, čekaju na propisanu terapiju.

Zavod zdravstvstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kaže da nema dovoljno novca za sve pacijente na listama čekanja, a onda Federalna vlada izdvoji 1,6 miliona KM za kupovinu 20 luksuznih automobila za premijera i ministre. Na ovom primjeru federalna vlast najbolje je pokazala koliko joj je  stalo do građana i onih najosljetnijih među njima - najtežih pacijenata.

Ako Federalni zavod nema novca, imaju kantoni zavodi, primjera radi, Zavod zdravstvenog osiguranja KS, ali on ne da novac iako se, prema saznanjima novinara Faktora, na listama čekanja za terapije nalazi najviše pacijenata upravo iz KS.

I dok tako mnogi, čekajući spasonosi lijek, gube bitku za život, Zavod zdravstvenog osiguranja KS na svom računu iz godine u godinu gomila milione KM.

Prema posljednjim podacima, koje smo dobili od predstavnika sindikata uposlenih u zdravstvu, tamo je oko 94 miliona KM neraspoređenih sredstava.

Kako navode upućeniji, Zavod zdravstvenog osiguranja KS ponaša se kao da je profitabilna organizacija, a ne javna ustanova koja raspolaže novcem koji nije njihov, nego građana KS koji tokom cijelog svog radnog vijeka izdvajaju sredstva upravo da bi imali liječenje dostojno čovjeka.

Ali to je "samo jedan" od gorućih problema u zdravstvu u KS.

Primarni nivo bukvalno se raspada, pa krenimo redom.

U KS je više od 85 područnih ambulanti, i većina njih nije funkcionalna. Tu je i devet centralnih objekata, domova zdravlja čije su čekaonice uvijek prepune pacijentima koji satima čekaju na zdravstvenu uslugu.

Što se tiče ambulanti, većina njih ne radi u dvije smjene, nego samo u jednoj, pa se postavlja pitanje - da li su one kao takve funkcionalne, da li toliki broj resursa treba biti disperziran ako građani ne dobijaju potrebnu i kvalitetnu uslugu?

I u onim koje rade, pacijentima se danima niko ne javlja na telefon, a isti je slučaj i ako zovete Call centar, koji kako saznajemo, radi potkapacitiran - samo tri operatera u prvoj i dva u drugoj smjeni javljaju se na telefon.

- Većina građana ima radno vrijeme od osam do 16 sati, a radno vrijeme ambulanti je od 7.30 do 14.30 sati. Možemo naravno govoriti i o tome da se unutar ustanove ne poštuje radno vrijeme, jer se s nama pacijentima počinje raditi tek od osam sati ujutro. Ja kao hronična pacijentica ne mogu izaći s posla da bi otišla kod ljekara da bi dobila uputnicu za pregled kod nekog specijaliste, a ako vas poslodavac i pusti niko vam ne garantuje da će vas doktorica primiti i naručiti - govori sugrađanka M. G. čije je puno ime i prezime poznato redakciji Faktor.

Navest ćemo primjer i ambulante na Vracama koja je otvorena polovinom jula, a na otvaranju su bili ministar zdravstva dr. Enis Hasanović, direktor JU Dom zdravlja dr. Milan Mioković i načelnik općine Novo Sarajevo, Hasan Tamović.

Dva mjeseca poslije ambulanta, za čiju je rekonstrukciju objekta potrošeno oko milion KM, zatvorena je, u šta su se uvjerili sami pacijenti i video objavili na društvenim mrežama.

Iako je na vratima ambulante navedeno da radi u dvije smjene, i to ponedjeljkom, utorkom, i petkom od osam do 14.30 sati, a u drugoj srijedom u četvrtkom od 13.30 do 20 sati, pacijenti su prethodnih dana naišli na zaključana vrata i informaciju da se jave u centralni objekat - Dom zdravlja Novo Sarajevo.

Zbog ovakvih i sličnih primjera u ambulantama pacijenti odlaze u domove zdravlja, a rezultat su ogromne gužve i duge liste čekanja na preglede u domovima zdravlja.

Tako se za običan ultrazvučni pregled abdomena u, primjera radi Domu zdravlja Centar, pacijenti naručuju za mart ili april 2025. godine. Da, dobro ste pročitali, za pregled abdomena morate čekati sedam ili osam mjeseci.

Liste čekanja i za neurologa su ogromne, a pacijenti dobijaju termine tek za februar iduće godine.

- Ovo je postala agonija, sedam, osam mjeseci moram čekati na pregled. Možete li pretpostaviti koliko se za to vrijeme zdravlje može pogoršati, kojih sve još bolesti se može "nakalemiti" na ovo što trenutno imam. Kažu olakšali su nama pacijentima, voljela bih da nam jasno kažu šta su nam to olakšali. Kad odete kod specijaliste interne medicine u dom zdravlja, on vas opet šalje na sekundarni i tercijarni nivo iz razloga što se na primarnom nivou ne radi ni ehokardiografija, 24-satni Holter monitoring, ergometrijski pregled... Pitam ove što organiziraju zdravstvo u KS - zašto im onda služi specijalistička služba na primarnom nivou? Godišnje se čujem za tu specijalističku službu daje oko osam miliona KM novca građana, gdje taj novca ide ako nam je usluga nikakva - kaže sugrađanin N. S. (puno ime i prezime poznato redakciji Faktor).

Zbog svega što ste nabrojali, i sve je tako, ja sam prošle srijede imao sastanak sa menadžmentom JU Dom zdravlja KS. Zbog Call centra, koji ne funkcionira, ambulante na Vracama i svega drugog, kaže prvi čovjek u zdravstvu KS, dr. Enis Hasanović, dodajući da je dobio obećanje da će uprava Doma zdravlja napraviti bolji sistem.

- Što se tiče Call centra, dogovorili smo da tamo postave odgovornu osobu koja će probati riješiti problem njegovog funkcionisanja. Ja sam lično zvao Miokovića kad sam čuo da ne radi ambulanta na Vracama. Doktorica je valjda bila na godišnjem odmoru, trebali su to drugačije organizirati, da neko radi dok nje nema. Rečeno mi je da je danas počela raditi - kaže Hasanović.

Najveći problem je nedostatak kadra i zbog toga, kako kaže Hasanović, ne postoji zahtjev za zapošljavanje ljudi kojeg Ministarstvo zdravstva nije odobrilo.

- Veoma sporo primaju doktore. Primili su 50 i još 10 treba za veteranske ambulante, danas će biti raspisan konkurs. Ali sve je trebalo ranije napraviti, stalno ih zovem i tjeram da to rade. Puno stvari se mora i može riješiti, ali zaposliti radiologe nećemo moći jer ih nema na tržištu rada. Međutim, liste čekanja su se mogle riješiti i sa prekovremenim radom. No Pravna služba u Domu zdravlja kaže da to ne mogu riješiti na takav način, odnosno da neko ko ima skraćen rad ne može raditi prekovremeno, dopunski, dodatno popodne. Ali, upravo na takav način druge ustanove su riješile problem - ističe Hasanović.

Što se tiče tercijarnog nivoa, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) mjesecima vraća pacijente kući, a da nisu primili neophodnu terapiju, jer nema citostatika. O listama čekanja za preglede suvišno je bilo šta reći. Primjera radi, samo na Klinici za radiologiju hiljade pacijenata čeka na pregled.

Mnogi bi rekli, kako i očekivati bilo kakva poboljšanja u liječenju pacijenata od ustanove koju mjesecima vode vršitelji dužnosti, od generalnog direktora, do Upravnog i Nadzornog odbora. Razlog je, kako upućeniji ističu, to što se dvije od tri stranke koje čine vladajuću Trojku, - NiP i SDP - mjesecima ne mogu dogovoriti ko će biti direktor KCUS-a.

- Trojka je, kada je dolazila na vlast, na sva usta govorila kako će urediti zdravstveni sistem u KS koji nije funkcionalan. Šest godina su oni na vlasti, sa određenim prekidima, ništa od obećanog nisu napravili. Čak je stanje i gore - kažu pacijenti.

Hasanović dodaje kako će ujutro održati sastanak sa direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja KS oko finansiranja pacijenata na listama čekanja.

- Moraju se na nivou FBiH promijeniti zakonske odredbe koje kažu da je to u nadležnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Radimo na tome, bit će hitna sjednica Skupštine KS da se zakonski osigura mogućnost da mi našim pacijentima platimo terapije. Već sam imao tri, četiri sastanka sa federalnim i kantonalnim zavodom, iako nije naša ingerencija, mi ćemo uraditi sve da ti pacijenti dobiju lijekove. Na potezu je Skupština, jer ne možemo ništa bez zakonskog okvira - naglašava Hasanović.

Kaže "kako Zavod tvrdi da nema ni na kakvom računu 90 miliona KM, ali da ima neutrošenih sredstava od specijalizacija, neprimanja kadra, te da je novac raspoređen po posebnim programima".

- Zavod i građanima i meni treba objasniti gdje i kako se novac troši. Međutim, meni je rečeno da ga nema na jednom računu - istakao je Hasanović.