Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je utvrdio da je nekoliko zakona koje je nedavno usvojila Narodna skupština RS-a neustavno, te ih je stavila van snage. 

Radi se o Zakonu o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakonu o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS-a, zatim Odluci o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine i zaključcima Narodne skupštine RS-a od 26. februara 2025. godine.

Njih je donijela većina u NSRS-u koju predvodi SNSD, a kako je to i zatražio lider te stranke i predsjednika RS-a Milorad Dodik, inače bjegunac od bh. pravosuđa. 

Tu je i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a i Pravilnik o postupku kandidiranja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a.

Ovo sve, prema odluci Ustavnog suda, prestaje važiti od dana objavljivanja spornih akata u Službenom glasniku RS-a. 

Kada je u pitanju Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, utvrđeno je da nisu u skladu s Ustavom BiH, ali i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

- Ustavni sud je zaključio da je osporenim zakonom, kojim su uvedene nove kategorije "neprofitnih organizacija" i "agenata stranih utjecaja" za koje su propisane posebne obaveze i ograničenja, u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utječu na predstavnike javne vlasti i na taj način im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti.

Također je ukazano da široko formulirani pojmovi "neprofitnih organizacija" i zabranjenog "političkog djelovanja" i "političkih aktivnosti" nisu u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućuju organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti. Takva formulacija, s druge strane, omogućava javnim vlastima da svaku aktivnost organizacija civilnog društva kvalificiraju kao zabranjenu i da je sankcioniraju - obrazloženje je Ustavnog suda BiH.

Dalje je istaknut snažan odvraćajući i stigmatizirajući efekt spornog zakona, kao i da on podvrgava strane donacije rigoroznom režimu izvještavanja i redovnih i vanrednih kontrola.

Kada je riječ o zakonima kojim se protjeruju institucije Bosne i Hercegovine iz RS-a, odnosno o "neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH", Ustavni sud je istakao da se tim zakonom u potpunosti isključuje primjena Zakona o VSTV-u BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH.

- Istaknuto je da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti u suštini "vraća" entitetu Republika Srpska. Međutim, postupak "vraćanja" entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine je u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.

Ustavni sud je naglasio da unilateralnim akcijama jednog od entiteta (povlačenjem prethodno date saglasnosti, donošenjem zakona koji reguliraju istu materiju i sl.) nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta za onu oblast u kojoj je prethodno uspostavljena nadležnost države Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine - istaknuo je u obrazloženju odluke.

Dodaje se da je stoga NSRS, donošenjem osporenog zakona, postupala van svojih ovlaštenja.

- Razmatrajući ustavnost osporenog Zakona o dopuni Krivičnog zakonika RS-a kojim je propisano novo krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske", Ustavni sud je ukazao da propisivanje krivične odgovornosti za povredu općih vrijednosti društva predstavlja ultima ratio (posljednje sredstvo; engl. the last resort) ukoliko se zaštita tih vrijednosti ne može ostvariti na drugi način.

Ustavni sud je prihvatio stav da poštovanje odluka institucija predstavlja opću vrijednost demokratskog društva čije ostvarivanje bi, u određenim slučajevima, moglo zahtijevati krivičnopravnu prinudu. Međutim, istaknuto je da propisivanje krivične odgovornosti za neizvršavanje tih odluka mora biti kompatibilno s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine koje podrazumijeva da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima.

Ustavni sud je ukazao da je osporena zakonska odredba formulirana tako široko da podrazumijeva krivičnu odgovornost za neizvršavanje bilo koje odluke bilo koje institucije ili organa RS-a bez obzira na to koje su društvene vrijednosti u konkretnom slučaju ugrožene. Na taj način se derogiraju već postojeći načini rješavanja neizvršavanja odluka institucija ili organa RS-a, što je u suprotnosti s načelom pravne sigurnosti - saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

Osim toga, dodaju, iz formulacije osporene zakonske odredbe proizlazi da su odluke organa i institucija RS-a obavezujuće bez obzira na to da li se radi o pravomoćnim i konačnim odlukama te, u konačnom, bez obzira na to da li su te odluke ustavne i zakonite, što ugrožava i načelo podjele vlasti jer isključuje sudsku i ustavnosudsku kontrolu odluka RS-a.

- Konačno, osporenom odredbom uvodi se supremacija odluka entiteta RS nad odlukama državnih organa i institucija, koji su u pravnoj nomenklaturi hijerarhijski iznad entitetskih organa, i regulira pitanje postupanja lica zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, što je u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine - naglašeno je iz Ustavnog suda.

Konačno, kada je u pitanju Zakoin o VSTV-u RS-a, u obrazloženju odluke Ustavni sud je, pozivajući se na vlastitu praksu, ukazao da u situaciji kada je neka nadležnost entiteta na osnovu saglasnosti prenesena na državni nivo, ona postaje dio isključive nadležnosti države, pa samo na osnovu odluka donesenih u Parlamentu BiH može doći do vraćanja tih ranije prenesenih nadležnosti.

Navedeno je i da se regulira ista materija kao državnim Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

- Osporenim Zakonom o VSTV-u RS-a i Pravilnikom, pravosuđe na teritoriji entiteta RS izuzima se iz nadležnosti VSTV-a BiH i stavlja u nadležnost novouspostavljenog VSTV-a RS-a. Na taj način se de facto i de iure nastoji uzurpirati nadležnost Bosne i Hercegovine u oblasti pravosuđa na teritoriji entiteta RS i nadležnost u toj oblasti "vratiti" entitetu Republika Srpska - navedeno je.

Istaknuto je da je iz svega toga Ustavni sud BiH zaključio da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla opravdati ustavnost osporenih pravnih akata koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske.