Nacrt Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine još je na "dugom štapu", iako je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH, u svom javnom istupu rekao da je sve završeno i da radnike u Federaciji BiH čeka bolja sigurnost i zaštita na poslu kada ovaj zakon bude operativan, a kada će, to još niko ne zna.

Ono što u ovom trenutku koči proceduru je tromost Ministarstva pravde FBiH koje već osam mjeseci ne daje mišljenje na ovaj nacrt.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, za Faktor ističe da još nikada nisu dobili mišljenje Ministarstva pravde FBiH ni na ovaj nacrt, ali ni na još nekoliko zakona za koje su tražili mišljenje. 

 - Mi smo imali 73 primjedbe na Nacrt koji smo dobili iz Ministarstva. Usmeno nam je rečeno da je većina naših primjedbi uvažena, ali zvanično još nismo ništa dobili. Ne vjerujem da će ovaj zakon ugledati svjetlost dana u mandatu ove vlade, izbori su i vjerovatno će Nacrt dočekati neku drugu vlast - kazao je Kurtović.

Faktor je od Vedrana Škobića, ministra pravde u Vladi Federacije BiH, pokušao saznati zbog čega mišljenje o Nacrtu Zakona o radu u FBiH kasni. Na naš upit, ministar je rekao da ne može komentarisati, a na pitanje zašto ne može i konstataciju da je on ministar pravde, odgovorio je - da mu je to ćeif.

A šta se nalazilo u prednacrtu ovog zakona i na šta je upozoravao sindikat.

Prema ocjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, riječ je o dokumentu koji ne samo da ne unapređuje položaj zaposlenih, nego sistematski razgrađuje postojeće mehanizme zaštite radnika. Iako vlasti tvrde da se zakon "usklađuje s evropskim standardima", sindikati upozoravaju da se iza te fraze krije niz odredbi koje idu direktno u korist poslodavaca – kroz fleksibilnije otkaze, nesigurne oblike zapošljavanja, te ograničavanje sindikalnih prava.

Jedna od najspornijih novina je skraćenje rokova za otkaz i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto da se ojačaju mehanizmi zaštite, predloženi članovi Zakona zapravo pojednostavljuju proceduru za poslodavca, dok radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu. Sindikati tvrde da bi to u praksi značilo da radnici mogu biti otpušteni gotovo bez ikakve stvarne mogućnosti odbrane, a sudski postupci bi trajali godinama – što već danas obeshrabruje mnoge da uopće pokreću tužbe.

U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ "fleksibilnost", što bi, prema mišljenju sindikata, trebalo značiti jedno – jeftiniji i zamjenjiviji radnik. Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. To otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremninu, godišnji odmor ili kreditnu sposobnost.

Takav model rada vodi u potpunu nesigurnost i pretvara radnike u privremenu robu na tržištu rada - stoji u sindikalnoj analizi još iz oktobra, na koju do danas Sindikat nije dobio zvaničan odgovor iz resornog ministarstva.