Uz sramno visoka primanja u odnosu na većinu bh. građana, zvaničnici Bosne i Hercegovine imaju niz privilegija, a uz to i pravo na isplatu jubilarne nagrade za deset i više godina provedenih i u parlamentarnim klupama ili na ministarskim pozicijama.

Samo od aprila ove godine je Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine verificirala rješenja o isplati jubilarnih nagrada za pet parlamentaraca. Tih slučajeva je bilo i ranije.

Postavlja se pitanje zašto zvaničnici koji su imenovani na mandat uopće imaju pravo na jubilarnu nagradu na osnovu godina staža u institucijama BiH, i po čemu su zaslužni.

Dobar dio parlamentaraca dođe mjesečno na sjednicu doma, pritisne taster za glasanje i ode kući. Imaju primanja oko 7.000 KM, idu na službena putovanja, sada im se osigurava i besplatno parking mjesto za lična vozila tik do zgrade Parlamenta.

Jubilarna nagrada predviđena je Zakonom o plaćama i naknadama u instiucijama Bosne i Hercegovine. U zakonu piše da "zaposleni u institucijama BiH ima pravo na novčanu naknadu po osnovu jubilarnih nagrada za vrijeme provedeno na radu".

Koliko zapravo vremena imenovani zvaničnici, posebno parlamentarci, provedu na radu je diskutabilno, bar za dobar dio njih, ali to je druga priča.

Pravo na jubilarnu nagradu za zaposlenika spominje se i u Zakonu o radu u institucijama BiH.

Bilo je pokušaja da se oba ova zakona promijene kako bi imenovanim i izabranim zvaničnicima bilo ukinuto ovo (još jedno) pravo.

Tako je u parlamentarnu proceduru upućen prijedlog da se u oba zakona doda novi stav, odnosno samo jedna rečenica: da pravo na jubilarnu nagradu ne ostvaruju izabrani i imenovani zvaničnici u institucijama BiH. Taj pokušaj se desio krajem 2020. godine kada su dopune oba zakona upućene u parlamentarnu proceduru, ali je ubrzo pao u vodu.

Zastupnički dom Parlamenta BiH je većinom glasova u januaru 2021. usvojio dopune Zakona o plaćama i naknadama i Zakona o radu, koje predložio zastupnik Saša Magazinović, ali su u aprilu oborene u Domu naroda.

Zanimljivo, protiv ukidanja jubilarnih nagrada bili su i oni koji su ih kasnije dobili po osnovu staža u institucijama BiH u visini i do 2.000 KM.

Treba istaći da su u Zastupničkom domu tada protiv ukidanja jubilarnih nagrada bili Borjana Krišto (HDZ), aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH (i dobitnica jubilarne nagrade), njene stranačke kolege i zastupnici Nikola Lovrinović (koji je kasnije dobio jubilarnu nagradu), Darijana Filipović, Mijo Matanović, Predrag Kožul, SNSD-ovi Nebojša Radmanović, Obren Petrović, Sanja Vulić, zatim Ljubica Miljanović, Snježana Novaković-Bursać, Jakov Galić. Rasprave nije bilo.

U Domu naroda protiv su bili Dragan Čović (lider HDZ-a i dobitnik jubilarne nagrade), HDZ-ovi delegati Lidija Bradara, Marina Pendeš (odnedavno dobitnica jubilarne nagrade), Bariša Čolak, SNSD-ovi Nikola Špirić (dobitnik jubilarne nagrade), Lazar Prodanović (dobitnik jubilarne nagrade), Dušanka Majkić, Sredoje Nović (dobitnik jubilarne nagrade).

Interesantno, tada je Ustavnopravna komisija Doma naroda ocijenila da su dopune Zakona o plaćama i naknadama, odnosno ukidanje jubilarne nagrade zvaničnicima, protivustavne, a godinu prije su bile ustavne (ali nisu prošle). U Ustavnopravnoj komisiji su bili upravo Bradara, Čolak, Nović, Prodanović.

Čolak se tada, kao predsjedavajući Ustavnopravne komisije, u pokušaju da odgovori na kritike pozvao na član IX stav 2. Ustava BiH, a spomenuo je i ljudska prava.

Odredba Ustava na koju se Čolak pozvao navodi da "naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije".

Ipak, pravo koje je sporno i željelo se "oduzeti" parlamentarcima i ministrima zove se jubilarna nagrada, a ne naknada.

Džemal Smajić, delegat u Domu naroda i član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamenta BiH, kazao je da ova komisija donosi rješenja o jubilarnim nagradama kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

U pitanju je spomenuti Zakon o plaćama, te ranija Odluka Vijeća ministara BiH kojom je utvrđena visina jubilarne nagrade pa propisano da zaposleni u institucijama BiH s deset godina efektivnog staža ima pravo na jednokratnu novčanu naknadu na osnovu jubilarnih nagrada u visini prosječne mjesečne neto plaće u BiH, a za svaki narednih pet godina staža u visini pola prosječne plaće.

Još jedna zanimljivost je ta da se, kako je kazao Smajić, parlamentarci sami za sebe obrate Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove po pitanju jubilarne nagrade.

- Tražit ću izmjenu i dopunu zakona za izabrane i imenovane zvaničnike, da se njima ukine to pravo – najavio je Smajić.