open-navfaktor-logo
search
Intervju
Adnan Zukić: Tržište kapitala u Federaciji BiH i cijeloj državi u iznimno teškoj situaciji
Aktuelni saziv Komisije za vrijednosne papire imenovan je u septembru 2021. godine, nakon skoro dvogodišnje blokade njenog rada uzrokovane nedostatkom kvoruma i to je izazvalo velike ekonomske štete u Federaciji Bosne i Hercegovine.
18.07.2023. u 08:05
get url
text
Adnan Zukić

O tome smo razgovarali sa Adnanom Zukićem, predsjednikom Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, koji je govorio o 600 neriješenih predmeta koji su obrađivani u periodu blokade rada ove institucije, a koji nisu mogli biti blagovremeno riješeni zbog nepostojanja kvoruma. Među neriješenim predmetima bili su zahtjevi za povećanje osnovnog kapitala i zahtjevi za emisije dionica kod dioničkih društava čija ukupna vrijednost je iznosila više od 100 miliona maraka, dok su na rješavanje čekali i predmeti pripajanja i preuzimanja dioničkih društava s ukupnom vrijednosti od 30 miliona maraka.

Osim štete po ekonomiju Federacije BiH, ali i cijele države, navedena blokada negativno je utjecala i na ugled Komisije, jer je otkriveno nekoliko nezakonitih radnji i čak je i jedan član Komisije osumnjičen da je učestvovao o tome, ističe za Faktor Adnan Zukić.

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine je nadležnom tužilaštvu dostavila izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u vezi s prometom dionicama firme Unioninvestplastika d.d. Sarajevo, GP ŽGP Sarajevo i podnesena je krivična prijava protiv člana Komisije. Da li ste u međuvremenu još nešto otkrili u vezi s privrednim kriminalom?

Nadzor nad poslovanjem učesnika na tržištu vrijednosnih papira je ključna funkcija Komisije kao vrhovnog regulatora tržišta kapitala. Jedan od mogućih ishoda provedenih redovnih i vanrednih, posrednih i neposrednih nadzora jeste poduzimanje mjera iz nadležnosti Komisije, te podnošenje prekršajnih prijava, naloga ili izvještaja o počinjenim krivičnim djelima. Komisija je ove godine, na osnovu nadzora  postupanja u vezi s prometovanjem dionicama društva GP ŽGP dioničko društvo Sarajevo, odnosno posrednog nadzora postupanja dviju brokerskih kuća u vezi sa obavljenim prometom i prijenosima vrijednosnih papira društva Unioninvestplastika d.d. Sarajevo, nadležnim tužilaštvima dostavila izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.

U slučaju GP ŽGP d.d. Sarajevo nadzorom su uočene nezakonitosti koje se ogledaju u spornom prometu dionicama društva GP ŽGP d.d. Sarajevo od članova udružene grupe za vršenje krivičnih djela uz korištenje imovine investicijskih fondova na nezakonit način. To je za posljedicu imalo nanošenje štete investicijskim fondovima i njihovim dioničarima, odnosno izvlačenje gotovinskih sredstava iz investicijskih fondova i umanjenjem likvidnog dijela portfelja ovih fondova. Spornom prometu nekretninama između članova grupe koja je dovela do nanošenja imovinske štete investicijskim fondovima, odnosno kupovinom devastiranih i precijenjenih nekretnina umjesto ulaganja imovine investicijskih fondova u skladu sa utvrđenim investicijskim ciljevima u prospektima ovih fondova i u interesu dioničara  fonda (velikog broja građana Federacije BiH), te spornim aktivnostima koje su dovele do obezvređivanja, umanjenja i izvlačenja imovine društva GP ŽGP d.d. Sarajevo, odnosno izazivanja namjernog stečaja nad ovim društvom.

U slučaju prometa vrijednosnim papirima emitenta Unioninvestplastika d.d. Sarajevo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu je dostavljen zbog postojanja osnova sumnje da udružena grupa za vršenje krivičnih djela izvršila krivično djelo Udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 340. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i Manipulacije na tržištu iz člana 260. Zakona o tržištu vrijednosnih papira. 

Komisija nadležnim tužilaštvima uputila i izvještaj protiv jednog od članova Komisije i to zbog postojanja osnova sumnje da je kao član grupe za činjenje krivičnih djela počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. 

Ovim aktivnosti Komisije na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala nisu okončane. Komisija, trenutno intenzivno radi na dokumentovanju više krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala, a u vezi s predmetima koji su u bili fokusu javnosti tokom rada prethodnog saziva Komisije. Nažalost, kada su u pitanju ove aktivnosti, još ne možemo izaći sa konkretnim imenima u javnost. Svakako namjeravamo blagovremeno informisati sve nadležne organe, kao i javnost o rezultatima naših aktivnosti u tom smislu.

Aktuelni saziv Komisije za vrijednosne papire imenovan je u septembru 2021. godine, nakon skoro dvogodišnje blokade njenog rada uzrokovane nedostatkom kvoruma. Koliko je to štetu nanijelo samoj Komisiji, koliko predmeta je bilo na čekanju? 

Odmah nakon imenovanja aktuelnog saziva Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH u septembru 2021. godine, prvi prioritet je bio riješiti predmete koji su obrađivani u periodu blokade rada ove institucije, a koji nisu mogli biti blagovremeno riješeni zbog nepostojanja kvoruma ili iz ranijeg perioda kada je postojao minimalni kvorum i kada se članovi nisu mogli usaglasiti oko predloženih rješenja. Takvih predmeta je bilo više od 600, a prioritet u rješavanju imali su predmeti koji su se odnosili na zahtjeve za upis povećanja osnovnog kapitala, odobravanje emisija vrijednosnih papira ili preuzimanja dioničkih društava.

Ovo iz razloga što među neriješenim predmetima bili zahtjevi za povećanje osnovnog kapitala i zahtjevi za emisije dionica kod dioničkih društava čija ukupna vrijednost je iznosila više od 100 miliona maraka, dok su na rješavanje čekali i predmeti pripajanja i preuzimanja dioničkih društava s ukupnom vrijednosti od 30 miliona maraka. Veliki broj postupaka povećanja kapitala i emisije dionica kao i preuzimanja dioničkih društva u ovom periodu nije ni započet, budući da Komisija nije funkcionisala. S tim u vezi teško je prezirati konkretan iznos nanesene štete.  

Osim štete po ekonomiju Federacije BiH, ali i cijele države, navedena blokada negativno je utjecala i na ugled Komisije, iako ova institucija ni na koji način ne može utjecati na nadležne organe koji je prema važećim propisima predlažu, imenuju i konačno potvrđuju. Tim nam je bila veća želja u što skorijem roku riješiti zaostale predmete i na taj način minimizirati efekte blokade na tržište kapitala. Zahvaljujući iznimnim naporima svih radnika i članova Komisije, do kraja 2021. godine riješena je polovica zaostalih predmeta, dok je u 2022. godini riješen gotovo cjelokupan broj te je uspostavljena ažurnost u rješavanju zahtjeva stranaka koji se svakodnevno primaju u Komisiji. Vjerujem da smo u tome uspjeli.

Kako ocjenjujete rad novog saziva Komisije i jeste li kompletni? 

Smatram da se uvijek može raditi više i bolje. Činjenica je i da Komisija radi u kapacitetu koji je daleko ispod predviđenog, sa svega 15 radnika. Uprkos tome, vjerujem da brojevi govore sami za sebe, pa s ponosom ističem da je u dvadesetomjesečnom periodu održano više od 80 sjednica, na kojima je razmatrano više od 1.700 tačaka dnevnog reda. Riješili smo oko 1.500 predmeta, te na taj način omogućili investiranje više od 284 miliona maraka u Federaciji BiH. Izdali smo 63 prekršajna naloga, po osnovu kojih je 14 pravnih i fizičkih lica u korist budžeta Federacije BiH do sada izvršilo uplatu više od 42.000 maraka kazni.

Posebno ističem da smo sklopili sporazume o saradnji sa Finansijsko informatičkom agencijom i Finansijskom policijom Federacije BiH, te da predano radimo na potpisivanju sporazuma sa još dvije institucije, sve u cilju unapređenja saradnje na nadzoru nad učesnicima na tržištu kapitala. U nešto više od godinu i po donijeli smo 16 podzakonskih akata iz svoje nadležnosti, te uputili inicijative za donošenje novog Zakona o tržištu kapitala koji je usklađen s regulativom EUa-, Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije / sistemu za upravljanje likvidnošću, te izmjenu Zakona o privrednim društvima. U najkraćem, učinili smo mnogo, a planiramo više.

Koji su to aktuelni izazovi u radu Komisije na tržištu kapitala i dokumentovanju nezakonitih aktivnosti?

Mimo obima redovnog posla, odnosno rješavanja zahtjeva koje Komisiji podnose učesnici na tržištu kapitala, te provođenja aktivnosti na nadzoru, koje su u središtu pažnje naše institucije, dodatni izazov predstavljaju napori Komisije na dokumentovanju nezakonitih aktivnosti od kojih veliki dio datira iz perioda prethodnog saziva. Značajan dio radnog opterećenja odnosi se na saradnju s nadležnim istražnim organima, no shvatamo to kao priliku da unaprijedimo svoje odnose s institucijama s kojima imamo zajednički interes, a to je iskorjenjivanje kriminala s tržišta kapitala i osiguravanje prava svih učesnika na tržištu. 

Ovaj saziv Komisije je, shodno važećim propisima, dostavio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine izvještaj o radu za 2021. godinu, iako je samo zadnji kvartal te godine Komisija funkcionisala u novom sazivu. Uprkos zavidnim rezultatima ostvarenim u svega tri mjeseca rada, navedeni izvještaj nije dobio podršku dovoljnog broja zastupnika. Ono što posebno čudi je činjenica da na dostavljeni izvještaj nije bilo nijedne primjedbe, niti bilo kakvih dodatnih pitanja, premda sam kao predsjednik Komisije prisustvovao sjednici. 

Imajući na umu da uskoro očekujemo da Parlament Federacije BiH razmatra naš izvještaj za 2022. godinu, obratili smo se uvaženim zastupnicima u nadi da će pomenuti izvještaj ovaj put dobiti njihovu pažnju, a Komisija podršku, jer samo sinergija svih dobronamjernih snaga može polučiti uspjeh i donijeti napredak na tržištu kapitala u Federaciji BiH.

Budući da se Komisija po imenovanju novog saziva opredijelila za hvatanje u koštac s najkompliciranijim predmetima, od kojih mnogi datiraju iz prethodnog saziva, posljedica je značajan broj tužbi protiv rješenja Komisije, koje, istina, crpe naše resurse, ali nam daju i priliku da pred nadležnim sudovima još jednom dokažemo zakonitost svojih odluka. S tim u vezi bih napomenuo da je u proteklih dvadeset mjeseci više od 10 sudskih sporova riješeno u korist Komisije.

Evidentno je da je tržište kapitala u Federaciji BiH, pa i cijeloj državi, u iznimno teškoj situaciji. Šta je to što Komisija može i namjerava učiniti na unapređenju stanja?

U cilju poboljšanja stanja na tržištu i njegovog daljeg razvoja, Komisija je već inicirala izmjenu određene regulative, a u planu je i pokretanje postupaka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava i novog Zakona o tržištu kapitala. Komisija namjerava inicirati donošenje izmjena i dopuna Zakona o investiranju javnih sredstava Federacije BiH u dijelu ulaganja javnih sredstava, budući da postojeće rješenje ne predviđa ulaganja u otvorene investicijske fondove, kao mogućnost odobrene investicije za javna sredstva, što se može posmatrati kao jedna od prepreka daljem razvoju tržišta kapitala. Uvođenjem novog, dodatnog predmeta investiranja tj. davanjem odobrenja za investiranje javnih sredstava u otvorene investicijske fondove postiže se značajnija likvidnost javnih sredstava, utječe na dodatnu disperziju rizika ulaganja javnih sredstava, a posredno se time utječe i na sveukupnu mobilnost kapitala na tržištu kapitala u Federaciji BiH.

Jedan od narednih koraka je i iniciranje donošenja zakona kojim bi se regulisala materija koja se odnosi na ulaganje u digitalnu imovinu radi stvaranja sigurnog pravnog okruženja kako bi se dodatno pospješio i ubrzao rast privrede i privukli domaći i inostrani investitori. Na ovaj način bi se pratili trendovi u regionu i šire. Komisija je nadležnom ministarstvu dostavila prijedlog za članove radne grupe za izradu propisa kojim bi se regulisale virtualne valute i skrbnički novčanici.

U namjeri da se potakne uspostava dobrovoljnih penzijskih fondova, Komisija će ponoviti inicijativu za donošenje izmjena Zakona o porezu na dohodak, tako da se propiše da se porez na dohodak ne plaća na iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do određenog iznosa (npr. na godišnjem nivou do iznosa prosječne neto plaće u Federaciji BiH) i izmjena Zakona o doprinosima, tako da se doprinosi ne plaćaju na prihode koji ne predstavljaju dohodak ili koji su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak.

Ako znamo da Komisija ne može biti direktni predlagač zakona, onda je jasno da je za unapređenje stanja na tržištu kapitala u Federaciji BiH neophodan konsenzus i zajedničko djelovanje svih donosilaca odluka koji učestvuju u predlaganju i donošenju propisa. Vjerujemo da ćemo u postojećoj Vladi Federacije BiH i njenim ministarstvima, odnosno u oba doma Parlamenta Federacije BiH pronaći partnere sa zajedničkim interesima i ciljevima, od kojih je ostvarenje konkretnog napretka ekonomije ovog entiteta, pa i države u cjelini, svakako jedan od najvažnijih. Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH je voljan sagovornik za to.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.