open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Književnik i profesor
Almir Bašović, autor prve drame o genocidu: U sarajevskom pozorištu mene se kažnjava jer sam se bavio Srebrenicom
AUTOR: M. Ču.
27.05.2024. u 08:32
get url
text
Bosanskohercegovački književnik i profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Almir Bašović jedan je od prvih koji je kroz svoje djelovanje progovorio o genocidu u Srebrenici. Njegova drama "Priviđenja iz Srebrenog vijeka" premijerno je izvedena 2003. godine na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. 
"Priviđenja iz srebrenog vijeka" problematizira rat, odnosno tragičnu sudbinu čovjeka 20. vijeka. Bašović na scenu izvodi pisca, koji se kao autorov alter-ego odnosi skeptično prema mogućnosti umjetnosti da progovori o tragici i nerazrješivosti sudbine Srebreničanki, a samim tim na univerzalnom planu, sudbine ljudi koji su se zatekli u tom, srebrenom vijeku.
Prema motivima ove drame, 2013. godine nastala je i predstava "Potočari party – priviđenja iz srebrenog vijeka", u kojoj se naglašava odgovornost međunarodne zajednice i UN-ovih vojnika za događaje u Srebrenici 1995. godine. U ovoj se predstavi problematizira i život onih koje/i su preživjeli srebreničku tragediju ali su ostali bez svojih porodica.
U predstavi se traga i za nejasnim sjenkama, izblijedjelim sjećanjima i mnoštvu glasova koji su upleteni u ove događaje...
Ujedinjene nacije donijele su Rezoluciju kojom se uspostavlja dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Kao dramski pisac, prvi ste se usudili pisati o toj bolnoj temi. Vaša drama "Priviđenja iz srebrenog vijeka" je, nakon izvedbe u Narodnom pozorištu u Sarajevu, doživjela brojne prijevode. Kako danas gledate na mogućnosti da se čuva sjećanje na Srebrenicu?
Ta drama je predstavljala pokušaj da se jedna strašna tema tretira u pozorištu, uprkos saznanju da Srebrenica nije jedna priča, već se radi o desetinama hiljada priča. Reditelj Elmir Jukić i ja smo bili mladi, možda se s današnjom pameću ne bismo tako lahko upustili u rad na predstavi o Srebrenici.
"Priviđenja iz srebrenog vijeka" su imala iznenađujuću recepciju, prevedena su na deset jezika, BZK Preporod ih je objavio u jednoj knjizi. Mislim da je važno ono što u Memorijalnom centru radi tim ljudi okupljenih oko Emira Suljagića, a nadam se da će nas i Rezolucija UN-a podsjetiti na obavezu da se Srebrenicom bavimo preko svih institucija kulturnog pamćenja.
Koliko pratite repertoare naših pozorišta, jeste li zadovoljni sa onim što se nudi publici?
Pratim uglavnom više nego što kolegice i kolege prate moj rad. Mislim da se Senad Alihodžić kao direktor Kamernog teatra trudi da isprofilira repertoar, da sačuva publiku i iskoristi potencijal sjajnog glumačkog ansambla.
Eto, uz malo paranoje, ispalo bi da se u sarajevskom pozorištu mene kažnjava jer sam se bavio Srebrenicom, s obzirom na to od "Priviđenja iz srebrenog vijeka" nijedan moj komad ovdje nije izveden. Ustvari, jeste "Sarajevo Feeling" u SARTR-u, uz raskošno sakaćenje te drame na njenoj praizvedbi, koje je u par navrata javno proglašeno najboljim što se Sarajevu moglo dogoditi.
Kako unaprijediti kulturnu scenu Sarajeva, ali i cijele BiH. Šta nam nedostaje?
Nedostaje nam povjerenja u sebe same. Pozorištu mladih sam nudio svoj komad "RE: Pinocchio", koji je praizvedbu imao u Skoplju na albanskom jeziku, u režiji Tanje Miletić-Oručević, a nakon toga je imao zanimljivo scnesko čitanje u Brnu, na češkom jeziku. Rekli su mi da nisu zainteresirani, a nakon toga su od hrvatske redateljice naručili adaptaciju Pinocchija.
Mislim da takvo nešto nije moguće u susjednim pozorišnim kulturama, ne mogu ni zamisliti situaciju da neko u Srbiji ili Hrvatskoj odbije domaći tekst, pa da od bosanske rediteljke ili reditelja naruči adaptaciju na istu temu. Ponekad mi se čini da svako malo dobijemo neke komplekse i da hodamo okolo, tražeći ko će nas kulturno kolonijalizirati.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.