Izložbu su pripremili uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke, uz mentorstvo prof. dr. Ismeta Bušatlića.

Svečanim obraćanjem izložbu je otvorio zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Enes Ljevaković koji je tom prilikom kazao da muslimani grade i čuvaju božije kuće na zemlji.

- Čestiti ljudi danas s bolom gledaju nasilje i zlostavljanje vjernika u prostoru harema džamije Al-Aksa u Jerusalemu kao što se s bolom prisjećaju rušenja džamija tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Vođeni načelom objave Kurana časnog, muslimani skreću pažnju da je čovjeku naređeno da neprestano čuva i afirmira duhovne vrijednosti. U tom pogledu, džamije imaju posebno mjesto. Zato su ih muslimani gradili tokom cijele povijesti gdje god da su živjeli. Uz to, s najvećim poštovanjem su se odnosili prema svim drugim vjerskim hramovima. Povijest svjedoči o nenadmašnim primjerima takvog odnosa kojem su i bosanskohercegovački muslimani u najboljem svjetlu svjedočili - rekao je Ljevaković te dodao:

- Muslimani vjeruju da se s vrijednostima ponos gradi, a poniženja prestaju. Gotovo na svakom dijelu zemaljske kugle džamije i mesdžidi svijetle i doprinose razvoju kulture i civilizacije. Džamije su simboli naše slobode.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić izjavio je da su u toj ustanovi ove godine odlučili da u formi izložbe javnosti budu prezentirane sultanske džamije u Bosni i Hercegovini.

- U Bosni i Hercegovini je u vrijeme osmanskog perioda sagrađeno više od 80 sultanskih džamija. Ovom izložbom je obuhvaćeno 37 na 11 panela i to su uglavnom džamije koje su restaurirane, obnovljene i koje u najviše slučajeva služe svojoj svrsi. Cilj je da vratimo sjećanje na ove džamije koje su u BiH građene na karakterističan način. Naime, građene su u tvrđavama ili u blizini tvrđava za potrebe posada tvrđava, a mogu se okarakterisati i kao državne džamije jer su finansirane iz državne blagajne, a dobijale su imena prema sultanima koji su tada bili na vlasti - kazao je Lavić.

Mirsad Kalajdžić, šef Ureda za strateško planiranje Islamske zajednice u BiH, istakao je da džamije i mesdžidi širom Bosne i Hercegovine na najbolji način održavaju višestoljetno prisustvo islama i muslimana na ovim prostorima.

- Postojanje vjerskih objekata pretpostavka je normalnog odvijanja vjerskog života. Duh arhitekture u izgradnji vjerskih objekata Bošnjaci su usvojili od turskih neimara koji su vremenom bez većih uticaja iz centra carstva uklopili u lokalni ambijent - kazao je Kalajdžić.

Podsjetio je da su na vjerske objekte Bošnjaka kroz historiju vršeni brojni nasrtaji.

- Najveći broj džamija koje su porušene u zadnjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu je ponovo izgrađeno. Precizno, ostalo nam je još neizgrađenih 79 džamija i 71 mesdžid. Prema našoj centralnoj evidenciji Islamske zajednice, danas u Bosni i Hercegovini imamo 2.831 objekat, i to 1.918 džamija i 913 mesdžida - rekao je Kalajdžić.

Džamije koje su izgradili osmanski sultani imaju poseban značaj u osmanskoj arhitekturi i nazivaju se Atik, Časna, Hunkjar, "selatin" ili "sultanske džamije". Neke od njih su izgradili sultani u samoj prijestolnici carstva ili u osvojenim pokrajinama i bile su simboli ekonomske moći, vjerskih osjećaja, svjetovne vlasti, pogleda na svijet i umjetničke sklonosti.

U Bosni i Hercegovini tokom osmanskog perioda podignuto je više od 80 takvih sultanskih džamija za vrijeme vladavine i na ime 12 sultana od polovine XV do polovine XIX stoljeća. Mnoge su tokom vremena porušene, neke od njih obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, minaret ili prazan prostor na kojem su bile izgrađene.

Ovom izložbom su predstavljene sultanske džamije koje su sačuvane i obnovljene te i danas uglavnom služe svojoj svrsi.

Izložba "Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini" bit će otvorena za posjetioce sve do 7. juna.