Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), danas, 23. marta 2020. godine, na virus je bila pozitivna 334.981 osoba u 190 država i regija, a do danas je od koronavirusa umrlo ukupno 14.652 osobe. Zemlje u kojima je virus odnio najviše života na svijetu bile su Italija, Kina, Španija i Iran.

Šta je koronavirus?

Koronavirusi se definišu kao velika porodica virusa koji mogu uzrokovati bolest kod životinja ili ljudi. Kod ljudi je poznato da nekoliko koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije pa sve do težih bolesti poput bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). COVID-19 je uzrokovan novim tipom koronavirusa koji je zabilježen u velikom broju zemalja i još je aktivan.

Šta je COVID-19?

Pod terminom COVID-19 definira se nedavno otkrivena zarazna bolest uzrokovana koronavirusom. Novi tip koronavirusa prvi put je otkriven u kineskom gradu Wuhanu krajem decembra prosle godine, sa siptomima temperature, kašlja, poteskoća s disanjem... Virus je identificiran 13. januara 2020.

Zaraza je u početku otkrivena na tržnici morske hrane i životinja u ovoj regiji. Zatim se proširio od osobe do osobe i proširio se u druge gradove u provinciji Hubei, zatim i u druge provincije Kine, a potom i na ostale dijelove svijeta.

Koji su simptomi?

Najčešći simptomi su temperatura, umor i suhi kašalj. Kod nekih bolesnika mogu postojati drugi bolovi, začepljenje ili curenje iz nosa, grlobolja ili proljev.

Oko 80 posto ljudi zaraženih virusom može se oporaviti bez potrebe za posebnim liječenjem. Jedna od šest osoba zaraženih ovim tipom koronavirusa teško oboli i ima poteškoće s disanjem. Oko 20 posto slučajeva može se liječiti u bolničkim uvjetima. Bolest najčešće pogađa ljude starije od 60 godina. Virus može imati smrtonosne posljedice za starije osobe i one koje imaju hronične bolesti poput visokog krvnog pritiska, srčanih problema i dijabetesa. Mora se pružiti medicinska podrška onima koji imaju poteškoće s temperaturom, kašljem i disanjem.

Kako se virus širi? 

Bolest se može prenijeti s osobe na osobu, na osnovu sitnih kapljica koje se šire kada osoba s COVID-19 kašlje ili izdahne. Kapljice padaju na predmete i površinu oko te osobe. Virus se može prenijeti kada drugi ljudi trljaju oči, nos ili usta nakon dodirivanja tih predmeta ili površina.

Prenosi li se virus zrakom?

Do danas naučne studije pokazuju da se COVID-19 prenosi respiratornim kapljicama, a ne zrakom.

Jesu li antibiotici učinkoviti u prevenciji i liječenju bolesti?

Antibiotici nisu učinkoviti na virus. Antibiotici ne djeluju jer je virus uzročnik COVID-19.

Postoji li lijek ili vakcina za liječenje ili sprečavanje bolesti?

Još nema vakcina ili specifičnih antivirusnih lijekova kojim bi se spriječio ili liječio COVID-19. U toku su i naučne studije o razvoju lijekova i vakcina, a moguća vakcina testira se kliničkim ispitivanjima.

Zadržava li se virus na površinama?

Iako nije izvjesno, pretpostavlja se da se COVID-19 ponaša poput ostalih koronavirusa. Prema preliminarnim informacijama naučnih studija, na površini može ostati nekoliko sati ili najviše nekoliko dana. Ovo vrijeme može varirati u zavisnosti od vrste površine, temperature ili vlažnosti.

Da li je moguće spriječiti širenje koronavirusa jednostavnim mjerama?

Za zaštitu koronavirusa od širenja potrebno je pridržavati se pravila koja se sastoje od 14 sljedećih tačaka:

1. Često perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi.

2. Pokrijte usta i nos maramicama za vrijeme kašljanja i kihanja. Ako nemate maramice, koristite unutrašnjost lakta. 

3. Oči, usta i nos ne dirajte rukama.

4. Držite distancu od 3 do 4 metra od ljudi koji pokazuju simptome prehlade. 

5. Otkažite ili odgodite putovanja u inostranstvo

6. Provedite prvih 14 dana kod kuće po povratku iz inostranstva, ne primajte posjetioce. 

7. Često provjeravajte mjesto gdje boravite.

8. Vodom i deterdžentom svakodnevno čistite površine poput ručki na vratima ili lavaboa koje često koristite.

9. Ne dijelite svoje lične stvari kao što su peškiri.

10. Perite odjeću na 60 do 90 stepeni s normalnim deterdžentom.

11. Izbjegavajte bliske kontakte kao što su rukovanje i zagrljaji.

12. Za jak imunološki sistem, pijte puno tekućine, uravnoteženo se hranite, obratite pažnju na uredan san. 

13. Ako imate simptome prehlade, nemojte kontaktirati starije osobe i osobe s hroničnim bolestima, ne izlazite vani bez maske.

14. Ako imate temperaturu, kašalj i nedostatak daha, prijavite se u zdravstvenu ustanovu noseći masku.

Koje su to tačne i netačne informacije o koronavirusu?

NETAČNO

Svaka infekcija koronavirusom je teška i smrtonosna.

TAČNO

Oko 80 posto slučajeva zaraženih su dobrog zdravstvenog stanja.

NETAČNO 

Da bi se zaštitili od bolesti dovoljno je staviti masku.

TAČNO

Maska je nedovoljna u zaštiti od zaraze virusom. Najvažnija je higijena ruku.

NETAČNO 

Dezinfekcijska sredstva za ruke rješavaju sve probleme.

TAČNO 

Većina dezinfekcijskih sredstava ne štiti ruke više od pranja vodom i sapunom. Za zaštitu ruku je dovoljno često i dugotrajno pranje vodom i sapunom.

NETAČNO 

Ispirati nos slanom vodom, ista primjena i na grlo štiti od infekcije virusom.

TAČNO

Nema naučno potvrđenih informacija u vezi s ovim. Štaviše, postoji mogućnost da slana voda s mnoštvom soli može izazvati oštećenje tkiva u gornjem dijelu respiratornog sistema.

NETAČNO 

Konzumiranje toplih napitaka će uništiti virus.

TAČNO

Zbog oštećenja koja mogu nanijeti zaštitnim ovojnicama u grlu, ekstremno topla pića donose više štete nego koristi.

NETAČNO

Potencijalno zaražene površine dovoljno je očistiti vodom ili vlažnom maramicom.

TAČNO

Površine je potrebno čistiti deterdžentima pomiješanim s vodom. Deterdženti, uključujući i tekući deterdžent za pranje rublja su efikasni. 

NETAČNO

Konzumiranje crvenog i bijelog luka spriječava pojavu infekcije korona virusom.

TAČNO

Zbog svojih sastojaka koji imaju svojstva uništavnja mikroba, crveni i bijeli luk su zdrave namirnice, ali nije dokazana njihova učinkovitost u zaštiti od korona virusa.

NETAČNO

Konzumiranje mnoštva kiselih salata jačajući imunitet štiti od zaraze korona virusom.

TAČNO

Kisele salate domaće proizvodnje jačaju imunitet. Međutim, prekomjerno konzumiranje istih znači i prekomjerno konzumiranje soli što može dovesti do hipertenzije.

NETAČNO

Jela poput juhe od teleće glavuše i koljenice (pače) obavezna su u zaštiti imuniteta.

TAČNO

Dokazana tri postupka zan jačanje imuniteta: ravnomjerna ishrana, dovoljno sna i redovna tjelesna aktivnost.