- Mislim da bi za implementaciju izbornih rezulatata i relaksiranje odnosa bilo dobro da (visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt) nametne legitimno predstavljanje. Mislim da ćemo kako tako morati doći do izmjena Izbornog zakona – rekla je Bradara za N1.

Dodala je da misli da nema uvjeta za implementaciju izbornih rezultata, barem ne onih koji se tiču posrednih izbora.

Na pitanje da li će HDZ ići u bojkot, odgovorila je kontrapitanjem zašto bi oni blokirali ako nema načina da se implementiraju rezultati.

- Uputa CIK-a bila je jednokratna. CIK nije zakonodavac. On je dužan da raspiše, organizira, provede i implementira izborne rezultate – kazala je Bradara.

VEZANI TEKST - HDZ-ovi spinovi: Na osnovu kojeg zakona Čović, Bradara, Čolak i Pendeš sjede u Domu naroda BiH?

Pitanje da li je uputstvo CIK-a bilo jednokratno, uz navođenje stava Bradare da nema uvjeta za provedbu izbornih rezultata bez izmjena Izbornog zakona, postavili smo Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Odgovorili su da je to pitanje za Centralnu izbornu komisiju.

Komentar iz CIK-a nismo još uspjeli dobiti.

Alma Čolo, zastupnica SDA u Parlamentu BiH i učesnik pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva, kazala je pak da uputstvo Centralne izborne komisije BiH nije privremenog karaktera, ali se radi o tome da HDZ-u ne odgovara ovaj raspored koji je napravljen na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine.

Čolo je pojasnila da uputstvo nije jednokratno jer je u članu 10.12. Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisao da CIK nakon svakog popisa stanovništva određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa iz svakog kantona.

- To ovlaštenje CIK-u, znači, proizilazi direktno iz zakona. Također, da bi uputstvo važilo za jedne izbore, onda tako treba pisati u uputstvu, a to ne piše – dodala je Čolo.

Ona je istakla da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine rekao da je ovaj član zakona, na osnovu kojeg je CIK donio uputstvo 2018. godine, u skladu sa Ustavom BiH osim rečenice da se svakom konstitutivnom narodu garantuje po jedno mjesto bez obzira na to da li je izabran u kantonalnu skupštinu.

- Uputstvo CIK-a važi do idućeg popisa stanovništva – naglasila je Čolo.

Ona je podsjetila da je SDA zatražila ocjenu ustavnosti uputstva CIK-a jer se nisu slagali što je korišten popis iz 2013. godine, a Ustavni sud BiH je rekao da nije nadležan da propituje ustavnost akata donesenih u cilju provedbe zakona.