Neizvjesnost i kultura

Direktorica Kinoteke BiH: Mi smo kolateralna korist ovoj vlasti koja nas vadi iz džepa pred izbore

FOTO: Arhiv

Po uzoru na evropske i svjetske centre, Sarajevo će biti bogatije za još jednu značajnu instituciju kulture i umjetnosti – Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi, vijest je koja je odjeknula u javnosti proteklih dana.

I došla je odmah nakon inicijative da Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bude proglašen naučno-nastavnom bazom Univerziteta u Sarajevu (UNSA), kako bi na taj način bio riješen problem finansiranja.

Sve to lijepo zvuči, ali...

Priča o izgradnji zgrade Muzeja savremene umjetnosti stara je skoro koliko i projekat. Ars Aevi je osnovan tokom opsade Sarajeva kao kulturni pokret otpora ratu i sve to vrijeme proveo je u podstanarima jer zgrada koja je nekoliko puta do sada trebala biti završena, zapravo nikada nije završena. Posljednji put, svjetlost dana, trebala je ugledati 2018. godine.

Stavljanjem Zemaljskog muzeja u funkciju naučno-nastavne baze UNSA, nažalost, neće riješiti njegov problem finansiranja, što je za Faktor potvrdio i v.d. direktora Mirsad Sijarić. A važno je podsjetiti da osim Zemaljskog muzeja, problem s finansiranjem, ali i pravnim statusom, imaju i Historijski muzej BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH. Za sada, za njih se ne nude ni polovična rješenja, a dok se najavljuju izgradnje novih muzeja, njima prijeti da dožive totalni krah.

- Kada malo bolje pogledate, vidjet ćete da se nekoliko muzeja izgradilo poslije rata, koji imaju finansiranje, a mi to nemamo. Mislim da mi nismo kolateralna šteta, nego smo kolateralna korist ovoj vlasti, koja nas stalno vadi iz džepa u neka doba, kada ima izbore, da kaže kako nas potpomaže, kako ovo, kako ono, ali nikada ništa ne riješi. A naš problem je rješiv. Kako su riješili Arhiv BiH? Reći će vam da je to administrativno riješeno. Neka riješe i nas administrativno – poručila je Devleta Filipović, direktorica Kinoteke BiH.

Istakla je da je Kanton Sarajevo u proteklom periodu za njih bio jedini siguran izvor, barem minimalnih primanja - da mogu platiti režije i da mogu preživjeti.

- Svake godine novac koji trebamo dobiti je u neizvjesnosti, pa tako ne znamo da li ćemo ove godine dobiti ijednu marku. Prvi koji nam doznači sredstva je KS. Svi govore sada da je kanton taj koji je po Dejtonu obavezan da brine o nama - institucijama kulture, međutim, mi smo i državne institucije, a država prošle godine nije dala ništa. Nijednu marku. Nisu raspisali javni poziv jer nisu usvojili budžet. Mi jednom 19 plaća nismo primili i postavlja se pitanje šta će se dogoditi ove godine - pojašnjava Filipović.

Podsjeća da već 20 godina ide redovno na sastanke za rješavanje pravnog statusa, koji nikada nije riješen.

- Neki su direktori davno već umrli, drugi su otišli, vjerovatno ću i ja otići, a da se ništa neće riješiti. Inicijativa da Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bude proglašen naučno-nastavnom bazom Univerziteta u Sarajevu, u medicinskom žargonu rečeno, je samo palijativno rješenje. To znači, ako te boli, dat ću ti lijek, a kad si umro, umro si, šta ću ti. Šta je nama potrebno? Potreban nam je osnivač koji će da preuzme funkciju finansiranja, minimalni – hladni pogon, a onda ćemo mi dati projekte kojim bismo unaprijedili rad. Ovako se samo trenutačno gasi vatra, ništa se ne dogodi dalje. Nema perspektivu. Sve ono što nema perspektivu nije ni rješenje.

Ne smatram da je to loše, potez je pozitivan, ali vi se sjećate kada je Adil Osmanović kao ministar civilnih poslova pokrenuo inicijativu da napravi upravne odbore, i ti su upravni odbori negirani od komisije ministarstva, kada su i prestali da vrijede. Za Zemaljski muzej treba osnivač, i trebala bi biti džava. I ako hoće kanton to da uradi, neka uradi onda u ime države jer Zemaljski muzej dokazuje našu kulkturnu raznolikost, i BiH kao državu.

Generalno, mi smo državne institucije i trebale bi takve da ostanemo. I svako ko misli dalekosežno treba da shvati da je to najbolje što može uraditi. No, naša cjelokupna situacija u državi je komplikovana i u skladu s tim, smatram da je naš položaj još teži. Možemo svašta očekivati u ovoj godini. Budžeti nisu usvojeni, čak ni kantonalni. Oni se svi pobrinu da oni imaju plaće, nikome nije kasnila plaća 19 mjeseci – kaže Filipović.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga