Tako je od Banje Luke do Beograda iščezao u magli Inzkov zakon, ključni razlog zbog kojeg Dodik i SNSD bojkotuju institucije BiH, a šume i poljoprivredno zemljište su iznenada postale kamen spoticanja.  

VEZANI TEKST - Razlozi zbog kojih Dodiku i RS-u smeta Ustavni sud BiH: Šuma, zemlja, vojna imovina, neustavni 9. januar...

Od kraja jula, politički predstavnici iz RS-a blokiraju institucije BiH zbog toga što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je između ostalog zabranjeno i krivično kažnjivo negiranje genocida u Srebrenici. Nakon izglasavanja zaključaka u NSRS-u, Dodik je poručio kako je spreman prekinuti blokadu ako se ovaj zakon stavi van snage.

Ali beogradski zrak i Vučićev savjet promijeniše naprasno Dodikov "principijelni stav".

Vučićeva izjava odnosi se na odluku Ustavnog suda BiH u februaru 2020. godine, da se svo poljoprivredno zemljište u bh. entitetu Republika Srpska smatra imovinom države Bosne i Hercegovne, a ne entiteta, kako je to izglasala Narodna skupština RS-a krajem 2019.

- Dodik je nedvosmisleno rekao da ne postoji hir ili želja RS-a da pravi probleme, već da su njihovi potezi uzrokovani oduzimanjem prava korištenja šuma i poljoprivrednog zemljišta suprotno Dejtonskom sporazumu. I važno je da ukoliko bi se taj problem riješio, on je spreman da razgovara, odnosno da institucije u BiH funkcionišu - rekao je Vučić.

Zapravo, ni Dodiku, a ni Vučiću nije uopće sporan Inzkov zakon, on je tek loš izgovor za blokade jer znaju i svjesni su da se radi o civilizacijskom potezu, da su ratni zločini i genocid pravosnažnim sudskim presudama dokazani, te da tu nema prostora za političke trgovine niti polemike.

Ali sporne su šume i poljoprivredno zemljište, odnosno vlasništvo nad njima, a to su pitanja koja nisu bila prethodno regulirana Dejtonskim sporazumom. Ustavni sud BiH svojim je odlukama zabetonirao – vlasnik je država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. I to je upravo ono što žulja i Dodika i Vučića, a ne Inzkov zakon.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu izvršena je zbog njene teritorije, dakle rat se vodio za teritoriju. On je nastavljen i nakon Dejtona, za zelenim stolom, kada je entitet Republika Srpska pokušao oteti ono što je državno, te na taj način šume i poljoprivredna zemljišta upisati i prikazati kao vlasništvo entiteta.

Entitetima i lokalnim zajednicama, ovim dvjema odlukama Ustavnog suda BiH nije oduzeto pravo na upravljanje i raspolaganje, ali jeste oduzeto pravo na vlasništvo.

Vode, šume, poljoprivredno zemljište i sve što se smatra javnim dobrom od općeg interesa je državno, odlučio je Ustavni sud BiH. Međutim, tu se 26-godišnja trakavica ne završava. Rješenje je u usvajanju zakona o državnoj imovini, ali i potpisivanju i  ratificiranju sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Srbije.

VEZANI TEKST - Mehmedović: Srbija je ponovo izvršila agresiju na BiH, imamo pravo štititi svoje granice

Prirodna granica između dviju država je rijeka Drina, čije hidropotencijale Srbija obilato koristi bez ikakve naknade. Vučića zanima isključivo to, ali i šume i poljoprivredno zemljište, koje bi da budu vlasništvo entiteta, a ne države Bosne i Hercegovine. Jer u tom slučaju, on bi i dalje mogao da govori o teritorijalnom integritetu entiteta Republika Srpska.  

Granica Bosne i Hercegovine i Srbije duga je 335 kilometara, a sporni su dijelovi kod Zvornika i Bajine Bašte, odnosno hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, pruga Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH i općine Priboj i Rudo.

Državna granica sama po sebi nije sporna, riječ je o administrativnoj liniji razgraničenja između BiH i SR Jugoslavije, koju je Badinterova komisija 1991. godine označila kao međunarodnu.

Međutim, Vučić nije spreman da potpiše ugovor o granici sa našom državom i traži izmjene granične linije zbog korištenja energetskih i saobraćajnih objekata koje postojeća državna granična linija presijeca. Rješavanje granice zapravo je rješavanje pitanja ogromnih dugovanja Srbije prema BiH (više milijardi KM) i rješavanje pitanja budućeg korištenja električne energije proizvedene na hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta.