Kolut naprijed, nazad dva

Konaković ništa ne zna, pa ni to da je Zakon o sukobu interesa ruinirao njegov koalicijski partner SDP

FOTO: Damir Hodžić

- Da vas podsjetim da Federacija nema trenutno zakon o sukobu interesa. Da svi mi koji se u Federaciji bavimo politikom možemo imati svoje firme koje direktno posluju sa javnim sektorom, da nema nikakvih konsekvenci, da niko nije izgubio mandat jer se CIK davno delegitimizirao u ovom procesu. I niz je drugih procesa koje nisu željeli rješavati - izjavio je to jučer na konferenciji za medije Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Izjavio je to u prisustvu Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a BiH, ali i ostalih predstavnika Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo, mahom prekaljenih prvoborca protiv korupcije. Tema - borba protiv korupcije. Naglasak - Uredba o kontroli javnih nabavki. 

Kako se to "CIK delegitimizirao", dakle, po Konakoviću, sam sebi oduzeo ovlasti, nije nam rečeno. Ali dobro je što Konaković stalno podsjeća na sebe i svoju ograničenost. 

Federacija, jasno, ima Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, jedan od ukupno četiri zakona o sukobu interesa kakva postoje u Bosni i Hercegovini. Federalni zakon postoji, problem je što ne postoji institucija koja bi nadgledala poštuje li se taj zakon.

Tako je bilo moguće, naprimjer, da nekadašnji koalicijski partner SDP-a BiH, bivši ministar poljoprivrede FBiH Jerko Ivanković Lijanović, daje novac iz budžeta svojim firmama i stranci i to radi bez straha jer ga niko nije mogao kazniti.

Jer mu je to omogućeno djelovanjem Konakovićevog aktuelnog koalicijskog partnera.  

To što je Zakon o sukobu interesa na državnom, a onda naravno i na entitetskom federalnom nivou, potpuno ruiniran isključiva je odgovornost Konakovićevog koalicijskog partnera, SDP-a BiH, stranke čiji je predsjednik jučer stajao uz Konakovića i s odobravanjem klimao glavom nakon Konakovićevih riječi.

Ruiniran je i zbog toga što je svoje prste u uništavanju Zakona o sukobu interesa imao i onaj "balzamovani" vječnik iz Parlamenta BiH, zajednički kandidat sedam vladajućih stranaka za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Kojeg danas predstavljaju kao dašak novog vjetra na političkoj sceni.

Konaković to ne zna, tada je vjerovatno vježbao dvokorak za ispite na DIF-u. To je bilo vrijeme kada je predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija liderisao procesima u državi zajedno sa svojim Mićom, kako je tada tepao Miloradu Dodiku, usred televizijske emisije koju je na javnom servisu vodila Duška Jurišić, danas najnezavisnija od svih medijskih kadrova "Trojke".

To je bilo vrijeme kada su SDP i SNSD imali većinu u državnim i entitetskim parlamentima.

Takvo Lagumdžijino liderisanje procesima rezultiralo je runiranjem niza nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Ko ne vjeruje i ko se ne sjeća, ne treba mu Wikipedia, eno mu stranica Transparency Internationala, pa neka provjeri, ne treba ići čak ni u arhiv ovdašnjih medija.

SDP i SNSD tada su sklopili dogovor koji je objeručke prihvatio HDZ. A taj je new deal značio oduzimanje niza nadležnosti od države i spuštanje ovlasti na niži nivo. Između ostalog, i potpuno obesmišljavanje dotadašnjih regula o sukobu interesa, piše Stav.

Između ostalog, tada su "Mićo i Zlaja" dogovorili preuzimanje nadležnosti imenovanja glavnih tužilaca od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izmjene Izbornog zakona, ukidanje glavnog Centra za prebrojavanje glasova i spuštanje procesa brojanja glasova na općinski nivo. Dogovorili su i zatvorene liste. Dogovorili su i Izmjene zakona o javnim nabavkama…

Većina se rješenja odnosila na prebacivanje nadležnosti sa države na niže nivoe vlasti, prvenstveno entitete.

I ono najvažnije, vis a vis, jučerašnjeg pressa Elmedina Konakovića i njegovog koalicijskog Nermina Nikšića.  

Jedan od praktičnih rezultata dogovora Lagumdžija - Dodik je činjenica da već deset godina zvaničnici u institucijama BiH i FBiH mogu, bez straha od sankcija, poslove dodjeljivati vlastitim firmama ili novac uplaćivati u fondove svojih političkih stranaka.

Mogu "svoj privatni interes staviti izad javnog interesa".

Tadašnja većina u Vijeću ministara i Parlamentu BiH, pod izgovorom usklađivanja s međunarodnim standardima, po hitnom je postupku izmijenila Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, kojima je Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) oduzela mandat provjere dužnosnika i kažnjavanja onih za koje je utvrđeno da su privatni interes stavili iznad javnog. Izmjenom državnog zakona, CIK je, po automatizmu, onemogućen ove poslove provoditi i za zvaničnike u Federaciji BiH, a Parlament većeg bh. entiteta nije izmijenio zakon kako bi nekoga ovlastio da ga provodi.

Protiv takvih rješenja tada je ustao čitav građanski, civlni sektor, čitav niz nevladinih organizacija. I to onih organizacija čije je mišljenje nešto značilo, imalo težinu. Za razliku od današnjih karikaturalnih Twitter pojava za čiju se naklonost "Trojka" izbori sinekuricom u upravi kakvog pozorišta.

VEZANI TEKST - "Trojka" pojašnjavala Uredbu, Konaković kaže da je spreman ići u zatvor

Kao i tada, tako i danas, jedan od onih koji se takvom dogovoru protivio i upozoravao na njegove katastrofalne posljedice bio je Šefik Džaferović. Koji je to isto napravio i ovih dana, nakon pokušaja kantonalnih političara da na sebe preuzmu prerogative države. Džaferović, za razliku od kantonalnih bukača, zna šta je meritum i protiv toga ne pomaže dreka sa društvenih mreža i press konferencije čija su tema nekakve aždahe.

Presice na kojima, ironično, o sukobu interesa i prijavljivanju korupcije govore i oni iza čijih je mandata ostalo zapamćeno samo zapošljavanje brata u javnom poduzeću.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga