open-navfaktor-logo
search
BZK Preporod
Naučni skup o Aliji Isakoviću: "Hasanaginicu" nakon dva stoljeća vratio kući
U Domu Bošnjačke zajednice kulture Preporod održan je naučni skup "Neminovnost: Aliji Isakoviću u čast" na kojem je ukazano na fundamentalnu važnost djela Isakovića i njegov značaj za kulturu Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
14.01.2023. u 12:10
get url
text
Alija Isaković
Alija Isaković

Skup je organiziran u okviru niza aktivnosti i manifestacija kojim Preporod ove godine proslavlja jubilej 120 godina postojanja, a predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Sanjin Kodrić istakao je da je važno na ovaj način čuvati sjećanje i jačati svijest o važnosti Isakovićevog života i djela za bosanski jezik, književnost i kulturu uopće.

- Radimo ovo zato što je Alija Isaković bio čvrsto vezan za Bošnjačku zajednicu kulture Preporod. On je jedan od obnovitelja rada BZK Preporoda 1990. godine, jedan od utemeljitelja edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga… Alija Isaković je bio i predsjednik pravopisne komisije koja je definirala smijernice, okvire za izradu prvog pravopisa bosanskog jezika koji je 1996. godine objavio upravo BZK Preporod. On je općenito bio ličnost koja je svojim radom ostavila vrlo važan trag u institucionalnoj povijesti BZK Preporoda i našem društvu i kulturi - kazao je Kodrić.

Ističući kako se Isaković ostvario kao vrhunski pisac, Kodrić je kazao da je njegova književnost ipak ostala u sjeni njegovog kulturnog rada koji je fundamentalno važan, prvenstveno zbog ukazivanja na neminovnost bosanskog jezika i književnosti kao zasebnih identiteta unutar jugoslovenskog društva u kojem su bile dominantne dvije jezičke varijante, zapadna hrvatska i istočna srpska.

Naglasivši da je Alija Isaković nedvojbeno bio avangarda, što potvrđuje i važnost njegovog djela "Biserje", Kodrić je kazao da tako počinje proces priznavanja bosanskomuslimanske, bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

Posebno je ukazao na Isakovićev zbornik "Hasanaginica" iz 1975. godine te je dodao da je to djelo objavljeno povodom 200. godišnjice prvog objavljivanja "Hasanaginice" u knjizi "Put po Dalmaciji" italijanskog putopisca Opat Alberta Foatisa (1784.).

- "Hasanaginica" je u doba kada se pojavila u talijanskom prevodu postala kulturna senzacija Evropa tog vremena. Najveći književni autoriteti i pisci prevodili su tada "Hasanaginicu" na svoje jezike… Međutim, "Hasanaginica" je bila svima bliska, ali nikako nije pripadala narodu iz kojeg je potekla jer taj narod nije imao svoju književnost. Zbornikom "Hasanaginica" sa bosanskim originalom i sa nizom prevoda na svjetske jezike, Alija Isaković je 200 godina nakon prvog objavljivanja vratio "Hasanaginicu" kući i time postavlja fundamentalno važne osnove kasnije sudbine identiteta naše književnosti i uopće kulture - kazao je Kodrić.

Na skupu se obratila i Emina Kečo Isaković, supruga Alije Isakovića, koja je istakla da je svoj govor naslovila "privilegijom sa distance".

- Intelektualno stasati uz Aliju Isakovića bila je i jeste svojevrsna privilegija. Sa ove vremenske distance je sudbina koja je dijelom odredila i moj cjelokupan život. Ne bih ništa mijenjala, osim želje da je bio dugovječniji, ali svako u sebi nosi dan odlaska i to prihvatam kao vlastiti usud. Život uz Aliju i sa Alijom jeste drama, ali i bajka i priča i roman i balada i istraživanja, nikad isto, nikad dosadno, malo vremena za sve i trka sa vremenom tko će i šta prije - kazala je Kečo Isaković.

Zahvalivši se organizatorima skupa posvećenom sjećanju na djelo Alije Isakovića, Kečo Isaković je kazala da je njegovo djelo svjetionik i vatra koja snažno grije četvrt vijeka.

Ističući kako je Isaković prvo napisao veoma uspješni roman "Sunce o desno rame" i tako neuobičajeno kročio u svijet književnosti s obzirom da su počeci pisaca uglavnom vezani za pjesme ili priče, a da roman predstavlja vrhunac djela. Dodala je da je Isakovićev književni rad trpio zbog svih projekata društvene i kulturne prirode koje je radio.

- Bio je to filmski početak, domac iz Bosne, bez igdje ikog svog, siroče i u tuđem jeziku, prihvaćen i lansiran među zvijezde. Mladi geolog čini iskorak u književnost i na prvu uspijeva. To je bio korak i pravac u daljem životu - kazala je Kečo Isaković.

Ona je također kazala da je Isakovićeva jedina želja bila opstanak naroda i želja ostanka tog naroda na vječitim ognjištima i 90-tih godina se našao u novoj ulozi kada je kao angažirani intelektualac dao doprinos očuvanju i opstanku svog naroda i države.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.