open-navfaktor-logo
search
Napadi od 2020. godine
Nove ucjene: Čović i Dodik bi da se "pomete" CIK, traže izbor "legitimnih Hrvata, Srba i Bošnjaka"
Predsjednici HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik od 11. marta 2020. godine kada je izabran novi saziv Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) ne odustaju od političkih pritisaka i spinovanja kako je CIK sada nelegalan.
15.02.2022. u 16:21
get url
text

VEZANI TEKST - "Pucaju iz svih oružja": Dodikovi i Čovićevi žestoki pritisci na Sud BiH i CIK

Izborni zakon BiH jasno propisuje da akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Odluku Zastupničkog doma BiH pokušali su osporiti putem tri tužbe Sudu BiH koje su podnijeli Branko Petrić, Novak Božičković i Sanja Stanimirović-Ostojić. Sud ih je odbacio jer je utvrđeno da su imenovanja izvršena u skladu sa zakonom.  

I pored toga oni ne odustaju. Tako je Čović prošle sedmice ocijenio "da u svakom slučaju ostaje ozbiljan problem koji će se tek problematizovati u narednim mjesecima, a to je nelegalno i nezakonito izabrana Centralna izborna komisija".

Onda je u dogovoru sa šefom HDZ-a istupio i Dodik, koji je poručio da Evropljani podržavaju takav nelegalan izbor, zato što su Amerikanci rekli da to treba.

- Oni sada šute i ne žele da vide da nije bilo konkursa i nije bilo skupštinske procedure na nivou BiH koja je predviđena za izbor članova komisije, nego su se opredijelili da to bude čisto politički motivisano tijelo u kome sjede predstavnici Željka Komšića, SDS-a, PDP-a, SDA. I oni će naravno modelirati određene stvari - kaže Dodik.

VEZANI TEKST - OHR odgovorio Čoviću na pismo: Podržavamo Centralnu izbornu komisiju BiH

I ne zaustavlja se dvojac Čović-Dodik samo na izjavama o nelegalnosti CIK-a. Otišli su korak dalje. U razgovore o izbornoj reformi Čović je ubacio i zahtjev za smjenu članova Centralne izborne komisije BiH.

Pitanje legalnosti CIK-a problematizira se već dvije godine, isključivo zbog toga što su Čović i Dodik nakon deceniju ostali bez političke kontrole nad ovom institucijom.

Glavni Čovićev adut, očekivano kada je riječ o "gospodinu legitimnom", jeste imenovanje Željka Bakalara koji za njega nije Hrvat. Bakalar je bio službenik CIK-a, nakon čega je jedno vrijeme bio savjetnik u kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, a potom u skladu sa zakonom izabran u CIK.

Bakalara i Čović i Dodik kontinuirano prozivaju da je Komšićev čovjek. To što je dva mandata, 14 godina u CIK-u sjedio Stjepan Mikić, dugogodišnji funkcioner HDZ-a i nekada zamjenik Ante Jelavića, za njih nije sporno. Jer po Čovićevim uzusima Mikić, koji je čak bio na jednim izborima na kandidatskoj listi, apolitičan je i "legitimni" Hrvat, dok Bakalar to nije.

VEZANI TEKST - Čović traži krivičnu odgovornost članova CIK-a, jer "zavjerenički djeluju sa probošnjačkim strankama"

Dodik osporava i Vanju Bjelicu Prutinu, te je jedne prilike rekao da je bila udata za Bošnjaka. On bi radije da u CIK-u i dalje sjede Branko Petrić i Novak Božičković, koji su slijepo izvršavali sve njegove naredbe.

Čović u pregovorima koji se vode oko izborne reforme stalno na sastanke dolazi sa novim ucjenama i maksimalističkim zahtjevima. Ucjenjuje kako ukoliko ne bude izmijenjen Izborni zakon BiH, neće biti izbora najesen, te ako ih i bude, neće biti moguće implementirati izborne rezultate. Uz to, on i Dodik osporavaju legalitet CIK-a, čime odbacuju mogućnost da ovaj saziv donese odluku o održavanju Općih izbora 2022 i organizira ih. 

Posljednja u nizu ucjena jeste zahtjev da se "pometu" svi članovi CIK-a, te da se izvrši izbor novih. I ne samo to, on bi osim da određuje ko je "legitimni Hrvat", da određuje i ko su "legitimni Bošnjaci i Srbi". 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.