Izložba je smještena u istočnom krilu zgrade Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja, u prizemlju i na galeriji. Najstariji nalazi su iz razdoblja paleolitika, starijeg kamenog doba. 

Kako je istaknuto na pres-konferenciji "ova izložba, zajedno s izložbama Bosna i Hercegovina u antičko doba i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, čini najvažniju, na naučnim temeljima uobličenu i zaokruženu cjelinu koja pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta ljudi s prostora današnje Bosne i Hercegovine".

Izložba "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" jedna je od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, a izloženo je  oko 3.000 arheoloških nalaza.

Direktor Muzeja Mirsad Sijarić naglasio je da je to najvažnija stalna postavka.

- To je ujedno i najveća i najvažnija muzejska postavka koju ova država ima. Bio je ovo zajednički poduhvat Zemaljskog muzeja BiH i kolega iz regiona, prvenstveno Srbije i Hrvatske - kazao je.

Dodaje da su autorice izložbe Andrijana Pravidur i Ana Marić iz Zemaljskog muzeja BiH.

{$galerijaFotografija}

Andrijana Pravidur ističe značaj stalne postavke u kulturnom smislu razvoja čovjeka na području Bosne i Hercegovine.

- Radi se o najstarijem i najdužem, periodu predhistorije, u kojem smo prezentirali razvoj i život čovjeka kroz različite nalaze materijalne kulture koji potječu sa cijelog prostora BiH. U muzeološkom smislu izložba ide hronološkim slijedom, ali unutar toga slijeda izdvojene su različite tematske cjeline na osnovu kojih se posjetiocima može što lakše i bolje prezentirati svakodnevni život čovjeka u predhistorijsko doba na području Bosne i Hercegovine - naglasila je.

Nekoliko izloženih eksponata svjedoče da su se naši preci bavili i umjetnošću.

- Umjetnost je bila sastavni dio života čovjeka od samog početka, i ona se zapravo realizirala na različite načine kroz različite periode. Mi neke vidove te umjetnosti prepoznajemo i kroz materijalnu kulturu koju povezujemo za duhovnost, ali naravno da je bilo i onih oblika materijalne kulture koji su bili vezani za čovjeka, kao što je ukrašavanje tijela, lica, odjeće. Ono što je najindikativnije kod nas veže se za kasni neolitik, govorimo o razdoblju 5 milenija prije nove ere, jesu skulpture, keramička plastika iz butmirske kulture koja je jako izrazita i poznata je ne samo na području BiH, već i na evropskom tlu kada govorimo o razdoblju neolitika. I tu se radi o većem broju figuralne plastike koja se odnosi na prikaz životinja, i prikaze ljudi. Ono što je zanimljivo jeste da su ti prikazi ljudi vrlo realistični. To nam pokazuje koliko je čovjek imao vještinu, sposobnost i mogućnost da napravi takav oblik figurina koje i danas imamo - istakla je Pravidur.

Pojašnjava da je cjelokupan život u prethistoriji zapravo bio suživot sa prirodom, i taj život je ovisio o prirodi, tako da sve ono što je priroda darivala od resursa kao što su kamen, drvo voda, oni su omogućavali život i naseljavanje na jednom području.

- Tako da kada govorimo o kamenu koji je najčešća korištena sirovina u prethistoriji, koristila se za izradu različitog oružja i oruđa - dodala je Pravidur. 

Poručila je da moramo ulagati u edukaciju i znanje, da upoznamo svoju historiju, jer ćemo tako više cijeniti svoju zemlju a i sebe. 

Ana Marić najavila je da će ulaz u Muzej biti slobodan, od četvrtka do nedjelje, a poklon je to Zemaljskog muzeja BiH u suradnji sa UN-om. Otvaranje izložbe najavljeno je za večeras za zvanice, a moguće je pratiti i online.

- Prethistorija je sama po sebi apstraktna, nemamo pisanih izvora, nego samo na osnovu materijalnih ostataka možemo izvući neku priču. Letimičnim pogledom na ono što je izloženo vrlo nam je jasno da se radi o razvijenim ljudima. Oni nisu puno različiti od nas, samo što mi imamo prednosti i mane i tehnologije, ali radi se o ljudima koji su bez ikakvih problema znali napraviti oruđe da ubiju životinju, da izrade nešto kao posude koje su im trebale za kuhanje hrane. Nije apsolutno riječ o primitivnim zajednicama. Ništa nije sa nama počelo i neće sa nama završiti. I ovo je nešto što smo mi naslijedili, ostavili i preipremili za one koji će doći poslije nas - poručila je Marić.

Potpredsjednik Evropskog arheološkog društva, stručnjak iz Hrvatske, Hrvoje Potrebica bio je dio tima koji je pomagao u postavci, a naglašava da je u slučaju te izložbe riječ o evropskim vrijednostima.

- Zemaljski muzej BiH posjeduje jedne od najvažnijih zbirki u Evropi - naglasio je.

Izložbom se naglašavaju opšta kulturna dostignuća, razvoj trgovine i tehnologije, socijalni kontakti, razmjena iskustava, znanja i ideja, cijela dinamika života prostora koji je kroz dugo razdoblje prethistorije bio intenzivno uključen ili je u nekim aspektima čak oblikovao društvene i kulturne tokove ondašnjeg poznatog svijeta.

Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije (kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa) koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.