Afera "Potkivanje", u kojoj je glavni akter predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija, aktuelizirala je potrebu "potkivanja" Zakona o VSTV-u, odnosno usvajanja izmjena postojećeg zakona kojim bi se unaprijedio rad pravosuđa u BiH.

Potreba unapređenja funkcioniranja pravosuđa kroz usvajanje novog zakona o VSTV-u istaknuta je i u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU), a to bi zakonsko rješenje, navodi se, trebalo regulirati kvalitetnije imenovanje i ocjenjivanje rada članova pravosuđa te vođenja disciplinskih postupaka protiv njih.

- Mi smo uradili formu izmjena Zakona o VSTV-u prije više od pola godine, u skladu sa preporukama Evropske komisije. Mi smo taj posao završili i sada je sav posao na Ministarstvu pravde, koje treba da donese nacrt, odnosno prijedlog tog zakona. Pokretači zakonodavne reforme su ministarstva pravde – kazao je za Faktor član VSTV-a Goran Nezirović.

Blokade iz RS-a

Radi se o Inicijativi za reviziju Zakona o VSTV-u. Ona je dostavljena Ministarstvu pravde BiH, čija je već ranije formirana radna grupa tu Inicijativu trebala iskoristiti kao osnovu za dalju diskusiju i izradu nacrta. Međutim, tu je cijeli proces "zapeo".

- Predstavnici entiteta RS nisu dostavili svoje kandidate, tako da oni bojkotiraju taj proces – izjavio je za Faktor Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH.

Ova činjenica može poslužiti kao dobar osnov za identificiranje struktura kojima odgovara postojeće stanje u pravosuđu i koje se opiru promjenama i usklađivanju pravosudnog sistema sa evropskim standardima. Bezrezervna podrška koju je Tegeltiji po izbijanju podrške dao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ali i pojedine političke opcije u FBiH, jasno iscrtavaju konture političko-pravosudne sprege koja je odgovorna za postojeće stanje i koja to stanje opstrukcijama izmjena nastoji zadržati.

Radna grupa, odnosno Ministarstvo pravde BiH, može okončati proces izrade nacrta i bez predstavnika entiteta RS, ali to će u praksi zasigurno značiti "obaranje" tog prijedloga u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Da su izmjene neophodne, upozorava i struka. Na tu je temu 10. maja ove godine u organizaciji Ambasade SAD-a održan sastanak, kojem je, između ostalih, prisustvovao sudija Suda BiH Branko Perić. On smatra da je jedan od prioritetnih koraka razdvajanje VSTV-a na sudsko i tužilačko vijeće te da je postojeći sistem, u kojem u izboru sudija učestvuju tužioci i obratno, neprirodan.

- Takav model postoji samo u Rumuniji. U ovakvoj konstelaciji može se dogoditi da tužioci sa advokatima i predstavnicima političke vlasti biraju sudije, što nije standard nezavisnosti – pojasnio je Perić za Faktor.

Drugi problem je, dodaje, odgovornost VSTV-a kao institucije, s obzirom da nije uređeno kome i kako odgovaraju, te individualna odgovornost njegovih članova. Također je, smatra Perić, potrebno urediti pitanje utvrđivanja disciplinske odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija.

- Potrebno je dobro prodiskutirati koji bi to model bio, a koji bi osigurao nepristrasnost. Ovakav model apsolutno ne odgovara jer je on pod potpunom kontrolom Vijeća. Prema mom mišljenju, trebalo bi, primjera radi, razmisliti da o disciplinskoj odgovornosti sudija odlučuje najviši sud ili neko tijelo pri najvišem sudu – kazao je Perić.

Inicijativa za reviziju Zakona o VSTV-u

Dio navedenih prijedloga, ili barem otvorenih pitanja na koja se ti prijedlozi odnose, već je, smatra Nezirović, tretiran u okviru Inicijative za reviziju Zakona o VSTV-u.

- To za nas nije nikakava novina, pa ni ovo što se sada govori, da je nužno provesti podjelu Vijeća na sudijsko i tužilačko. Mi to predlažemo već godinama – tvrdi Nezirović.

Među ostalim izmjenama u dostavljenoj Inicijativi, izdvaja odredbe koje tretiraju sastav i način izbora članova VSTV-a te one koje utvrđuju odgovornost članova Vijeća.

- Utvrđeni su pooštreni uvjeti za godine iskustva za pojedine sudske instance prilikom izbora sudija i tužioca, zatim značajne promjene u pogledu imenovanja i ocjenjivanja sudija i tužioca, uspostavljanje pravnih lijekova na odluke VSTV-a vezano za postupak imenovanja i disciplinske odgovornosti, promjene koje se odnose na promjene disciplinskog postupka – navodi Nezirović.

Na iste neophodne izmjene na koje upozorava domaća stručna javnost već godinama upozorava i Venecijanska komisija. Ona je u svojim mišljenjima objavljenim 2012. i 2014. godine, između ostalog, preporučila poboljšanje pravila o izboru članova VSTV-a, te uspostavu dva podvijeća, jedno za sudije i jedno za tužioce.

- Ministarstvo pravde BiH te preporuke nije implementiralo dovršavanjem konsolidiranog nacrta zakona. U junu 2018. godine, VSTV je Ministarstvu pravde podnio zakonsku inicijativu za izmjene i dopune Zakona o VSTV-u u cilju poštivanja preporuka. Zakon o VSTV-u treba finalizirati na temelju te inicijative i usvojiti u Parlamentu kao prioritet – navodi se u posljednjem analitičkom izvještaju Evropske komisije za BiH.

U preporukama Venecijanske komisije se, između ostalog, navodi potreba povećanja broja članova VSTV-a na 19, čime bi se, smatraju, ojačale pozicije dvije glavne strukture zastupljene u VSTV-u, sudijske i tužilačke, koje bi imale 16 od ukupno 19 mjesta u Vijeću.

- Nacrt amandmana predviđa podjelu VSTV-a na sudsko i tužilačko vijeće. Svako vijeće sastojalo bi se od po 11 članova, uključujući osam sudija i tužilaca članova VSTV i bilo bi nadležno da odlučuje u stvarima koja se tiču sudija (sudijsko vijeće) ili tužilaca (tužilačko vijeće). Formiranje dva vijeća unutar VSTV-a je racionalna inicijativa koja bi mogla učiniti dvije pravne struke manje međusobno zavisnim, a da pri tom ne izgube zajedničku platformu – navodi se u mišljenju Venecijanske komisije.

Ovaj prijedlog sadržan je u Inicijativi VSTV-a u nešto izmijenjenoj formi, prema kojoj bi broj članova Vijeća bio ograničen na 20, a njih 16 bi bili sudije i tužioci, te po jedan predstavnik entitetskih advokatskih komora, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.

Vrhovni sud BiH

U Mišljenju Evropske komisije i pratećem analitičkom izvještaju BiH je postavljen uvjet formiranja vrhovnog suda i posebnog apelacionog suda. Osnivanje vrhovnog suda je, smatra Perić, najkompliciranije pitanje za čije rješavanje je potrebna potpuna reforma pravosuđa, dok Nezirović ističe da taj korak nema alternativu.

- Nema ujednačavanja sudske prakse ni pravne sigurnosti i jednakosti građana pred zakonom bez vrhovnog suda BiH. Međutim, naravno da to kod nas nije samo stručno pitanje nego smo ga pretvorili u političko pitanje, ali sigurno da nakon ovog Mišljenja Evropske komisije tom pitanju moramo prići daleko ozbiljnije. Činjenica je da sadašnji partikularni sistem, jer imamo faktički četiri pravna sistema u našoj državi, otežava formiranje vrhovnog suda BiH, ali to nisu prepreke koje sprječavaju formiranje i one se mogu prevazići – smatra Nezirović.

Jednako je, smatraju stručnjaci, neophodno osnivanje zasebnog apelacionog suda BiH, čije je osnovanje u okviru Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa aktuelizirano još 2011. godine.

- Treba Sud BiH organizirati na način da se odvoji Apelacioni sud BiH. Na taj način bi struktura Suda bila usaglašena sa međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Obje konvencije, Pakt o međunarodnim slobodama i pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima, kažu da o žalbama stranaka odlučuje viši sud, koji mora biti samostalan i odvojen od nižeg suda – pojašnjava Perić.

Sudeći prema prvim reakcijama na obaveze koje je Evropska komisija postavila pred BiH, postojanje političke volje za usvajanjem neophodnih reformskih zakona, pa i onih koji se odnose na pravosuđe, teško je očekivati, bez obzira na deklarativnu opredijeljenost svih političkih struktura za evropske integracije BiH.