Muslimani danas obilježavaju Kurban-bajram. I u džamijama širom regije klanjan je bajram-namaz, te upućene poruke mira i zajedništva.

Veliki broj vjernika islamske vjeroispovijesti klanjao je bajram-namaz i prisustvovao obilježavanju Kurban-bajrama u Zagrebačkog džamiji, dok je centralno obilježavanje u Hrvatskoj održano u Rijeci, javlja Anadolija.

Klanjanje bajram-namaza za brojne vjernike Zagreba i okolice, prepuna džamija, hodnici Islamskog centra i dvorište ispred Zagrebačke džamije znak su još jednog Kurban-bajrama u Hrvatskoj.

U novoj Riječkoj džamiji održano je centralno bajramsko slavlje koje je predvodio muftija Aziz ef. Hasanović, a koje je direktno prenosila, kao i svake godine, Hrvatska radiotelevizija.

Pročitana je i poruka reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića vjernicima kao i hutba zagrebačkog muftije Aziza ef. Hasanovića koji je pozvao vjernike na najviše vrijednosti islama.

Muslimanski vernici su klanjanjem bajram-namaza u džamijama širom Kosova započeli obilježavanje Kurban-bajrama, jednog od dva najveća muslimanska praznika.

Centralna bajramska manifestacija na Kosovu održana je u prepopunoj džamiji Sultan Mehmet Fatih u Prištini.

Muftija kosovski Naim ef. Ternava održao je hutbu u kojoj je govorio o hadžu kao petom stubu na kome je izgrađen islam. On je kazao da se tokom hadža u Mekki postiže jednakost među muslimanima i u praksi. Naveo je da hadžija ostavlja porodicu, imovinu i društvo, kako bi obavio hadž i to je potpuna posvećenost Allahu, koji mu oprašta grijehe.

Muftija Ternava je govorio i o klanju kurbana, koji se obavljaju za Kurban-bajram. Kazao je da je kurban zahvalnost uzvišenom Allahu za blagoslove bogatstva i života.

- To je jedan od rituala islama. Kurban je opisan kao sredstvo približavanja uzvišenom Allahu i kao odgovor njegovoj naredbi. Kurban je proširenje duše, dobrota za porodicu, čast za gosta, ljubav za susjede, dobročinstvo za siromašne i svjedok iskrenosti vjernika prema Allahu - kazao je Ternava.

Kosovski muftija je podsjetio na stradanja nedužnih u ratovima u Palestini i Ukrajini.

- U ovom trenutku ovog dobrog dana molimo uzvišenog Allaha da vrati mir Palestini i Ukrajini. Naše vjerske praznike treba iskoristiti da unesu sreću i radost u srca onih kojima je to potrebno - naglasio je Ternava.

Kosovski muftija je svim vjernicima poželio sretan Kurban-bajram, moleći Allaha za opće blagostanje.

Kurban-bajram, jedan od dva najveća islamska praznika, počeo je jutros klanjanjem bajram-namaza u svim džamijama širom Crne Gore. Centralna proslava Kurban-bajrama ove godine priređena je u Bijelom Polju, dok je u Podgorici bajram namaz klanjan u Strarodoganjskoj i Osmanagića džamiji.

U Osmanagića džamiji bajram-namaz je predvodio Ismail ef. Dacić.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, u upućenoj bajramskoj poruci, pozvao je vjernike da ojačaju vjeru u Boga i budući svijet, jer, kakao je istakao, "jaka vjera u Boga i Sudnji dan ojačat će zdrave međuljudske odnose među ljudima".

- Poruka Božija ne može biti jasnija - kad životu damo ispravan smisao, vjerom u Boga, onda čovjek u ljudima ne vidi neprijatelja već od Boga darovanog prijatelja. Milioni hadžija harmonijom izvršavanja tavafa oko Kabe, negiraju tezu čovjek je čovjeku vuk i potvrđuju da s vjerom u Boga čovjek je čovjeku brat - istakao je Fejzić.

On je poručio "da nas hadž uči mjeri u stvarima i ispravnom vrednovanju svijeta" i ukazao je vjernicima na opasnost pretjeranog konzumiranja dunjaluka.

Nakon klanjanja bajram-namaza, ljudi uglavnom odlaze na mezarje, kako bi proučili Fatihu, prvu Kur'ansku suru, pred duše umrlih članova porodice. Također, Bajram je prilika da ljudi posjete jedni druge, a posebno se Bajramu raduju najmlađi, koji prikupljaju slatkiše.

Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram zato što se ovih dana obavlja hodočašće u svetom gradu Mekki. Jedan je od pet stubova islama i svaki musliman koji je finansijski i fizički sposoban mora učestvovati u hodočašću bar jednom u životu, a da pri tom ne dovede u pitanje opstanak i normalan život svoje porodice.

Za Kurban-bajram se veže još jedan bitan obred, a to je kurban ili mesna žrtva koja se poklanja komšijama i siromašnima, po čemu i sam blagdan nosi ime. Sama simbolika Kurban-bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti.

Kurba-bajram traje četiri dana.