Komesar Evropske komisije za proširenje Varhelyi je otvarajući raspravu "Odnosi EU i zapadnog Balkana s obzirom na novi paket za proširenje", istakao je da "u aktualnom geopolitičkom kontekstu jasno je i da Srbija mora pojačati svoje napore u usklađivanju sa stajalištima EU u vanjskoj politici, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije".
- Ruskom agresijom na Ukrajinu usklađivanje s EU vanjskom i sigurnosnom politikom važnije je nego ikada - rekao je Varhelyi.
U raspravi je zahtjev da Srbija uskladi svoju politiku s EU vanjskom politikom, ali i evropskim vrijednostima, ponovio veliki broj parlamentaraca, posebno iz najbrojnijih zastupničkih klubova pučana i socijaldemokrata, dok su u odbranu Beograda stali uglavnom zastupnici krajnje desnog kluba Identitet i demokratija.
Hrvatski EU parlamentarac Tonino Picula je govoreći u ime kluba socijaldemokrata (S&D), istaknuo da "iako vanjska politika nije bila ključni kriterij, danas je postala jedan od ključnih pokazatelja predanosti zemalja kandidata" putu prema članstvu i poručio da "pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo kada se sankcije u potpunosti primjene".
Od hrvatskih parlamentaraca koji su učestvovali u raspravi, na odnose EU i Srbije osvrnula se HDZ - ova Sunčana Glavak poručivši da "Srbija treba odlučiti gdje je njena budućnost" te da vlasti Srbije "trebaju prestati biti dvolične".
- Po pitanju osude ruske agresije na Ukrajinu Srbija treba odlučiti gdje je njena budućnost - rekla je Glavak, dodavši i da su u Srbiji "jednako tako sloboda i vladavina prava na niskim nivoima".
Picula je ocijenio da, po konsenzusu koji je postignut oko tih preporuka, pretpostavlja da je "reakcija Evropskog parlamenta na politiku Aleksandra Vučića visoko usuglašena", a što je i potvrdila rasprava održana u srijedu u Strasbourgu.
Odlaskom Merkel promijenio se odnos EU prema Beogradu.
Hrvatski EU parlamentarac se zbog kritika i zahtijeva Srbiji iz Evropskog parlamenta našao izložen napadima dijela srbijanskih medija i službenika, što tumači i kao pokazateljem odnosa Beograda prema Evropskoj uniji.
- Naravno da mediji u Srbiji ciljaju na mene kao osobu koja je vodila rad na tim preporukama, a ta reakcija govori puno više kako srbijanski mediji doživljavaju kritike iz Evropske unije. Ja sam samo tu personifikacija odnosa prema jednoj politici koja ima šta za reći o državi koja formalno želi biti članica EU - izjavio je Picula.
Picula primjećuje kako se odnos EU prema Srbiji promijenio i odlaskom bivše njemačke kancelarke Angele Merkel te time dijelom objašnjava nervozu službenog Beograda.
- Dok je na čelu Njemačke bila Angela Merkel Srbiji se gledalo kroz prste, tu nema nikakve sumnje - kaže Picula.
Picula smatra kako su se ta vremena promijenila, promijenila se geopolitika i Njemačka se ipak odrekla te vanjske politike i sada se bazira puno više na vrijednostima, a vlasti Beograda osjećaju tu promjenu.
- Kriteriji su se zaoštrili, pogotovo oko zajedničke vanjske politike koja očito postaje potreba EU i ne može više biti najslabija karika u lancu eurointegracijskih politika. Tu nastaju problemi za državu koja ima najniži nivo usklađenosti i sada bi očito morala preskočiti vlastitu sjenu - zaključuje Picula.