Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti izjavio je u petak da bi Srbija mogla iskoristiti "destruktivne elemente" kako bi izazvala incidente tokom obilježavanja Vidovdana 28. juna na Gazimestanu, historijskom spomeniku na desetak kilometara od Prištine.

Kurti je na sjednici Vlade rekao da će Srbija pokušati da skrene pažnju sa antivladinog protesta koji je planiran za subotu u Beogradu izazivanjem incidenata na Kosovu.

On je naveo da – prema procjenama sigurnosnih i obavještajnih institucija – postoje nastojanja da okupljanje na Gazimestanu bude "masovno, te da su se tim povodom grupe Srba iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine organizovale da dođu na Kosovo".

Srbi sa Kosova, iz Srbije i zemalja regiona tradicionalno obilježavaju 28. juna Vidovdan na Gazimestanu, dok ga Srpska pravoslavna crkva također obilježava služenjem parastosa u znak pomena na stradanje Srba u bici protiv turske vojske na Kosovu 1389. godine.

- Takve grupe su tradicionalno bile provokativne, noseći srpske i ruske nacionalističke simbole koji su u suprotnosti sa Ustavom Kosova i također su protiv demokratskih i evropskih vrijednosti - rekao je Kurti.

On je dodao da je Vidovdan, "iako ima vjerski karakter, nažalost, neprestano praćen političkom retorikom, podsticajima i prijetnjama po javnu sigurnost od Srbije", piše RSE.

Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petkovć ocijenio je da su Kurtijeve optužbe na račun Srbije "sulude i neosnovane", te naveo kako kosovski premijer zapravo želi da "stvori alibi za vlastite represivne planove koje želi da sutra sprovede".

Petković je povezao Kurtija sa studentima u blokadi u Srbiji, koji su za 28. juni najavili protest u Beogradu sa koga će još jednom zatražiti raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

- Isti im je cilj i poduhvat - uništiti i rasparčati Srbiju, oslabiti srpski narod i zbog toga više ni ne kriju da su u koordinaciji - rekao je Petković.

Izrazio je nadu da će Vidovdan ipak biti obilježen mirno, te da niko neće "nasjedati na provokacije".

Policija Kosova je saopćila da je preduzela neophodne mere za upravljanje sigurnosnom situacijom tokom obilježavanja Vidovdana, te apelovala na sve građane da ga obilježe u miru i izbjegavaju "svaku moguću provokaciju, da poštuju zakone i uputstva Policije Kosova".

- Policija Kosova ostaje posvećena obavljanju svojih zakonskih dužnosti i ovlašćenja, upravljanju sigurnosnom situacijom i sprovođenju Ustava Republike Kosovo kako bi se garantovalo mirno i sigurno okruženje za sve građane bez razlike - navodi se u saopćenju.

Osnovni sud u Prištini je početkom juna poništio odluku općine Gračanica, kojom je bilo dozvoljeno isticanje srpske zastave povodom Vidovdana, prošle 2024. godine. U obrazloženju suda je navedeno da je općina Gračanica, koju čini većinsko srpsko stanovništvo, prekoračila svoja ovlaštenja i postupila suprotno zakonima Kosova jer je donijela odluku o isticanju zastave Srbije 28. juna povodom Vidovdana - koji nije zvanični praznik na Kosovu.

Ocijenjeno je i da ta odluka općine Gračanica ozbiljno ugrožava javni red i mir i suživot na Kosovu, te da je to posebno važno u kontekstu etničke i političke osjetljivosti.

Na ovu odluku Osnovnog suda reagovala je Srpska lista, ocjenjujući da se onda treba isto postupati i u slučajevima kada se na Kosovu ističe nacionalna zastava Albanije.

Oglasio se i Nenad Rašić, ministar na dužnosti u Vladi Kosova, koji je ocijenio da nošenje obilježja srpske zajednice ne predstavlja ugrožavanje bilo čijeg identiteta, već potvrdu Kosova, kao demokratskog društva zasnovanog na poštovanju ljudskih i manjinskih prava.

Skup na Gazimestanu obično osigurava policija Kosova, a prethodnih nekoliko godina bilo je i hapšenja zbog izazivanja vjerske i nacionalne mržnje.

Također, Gazimestan na Kosovu je poznat i po govoru koji je 28. juna 1989. godine, prilikom obilježavanja 700 godina od Kosovske bitke, tu održao tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Tom prilikom, opisujući poziciju Srba nekada i tada, Milošević nije isključio ni "oružane bitke".

Govor je ostao upamćen kao Miloševićeva najava ratova i stradanja, koji su započeli u Sloveniji i Hrvatskoj dvije godine kasnije i obilježili raspad Jugoslavije tokom naredne decenije.