Njemački kancelar Friedrich Merz mora biti spreman na zasjedu sličnu onoj koju su pretrpjeli lideri Ukrajine i Južne Afrike kada se u četvrtak sastane s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu.

Trumpova netrpeljivost prema "lošim, jako lošim" Nijemcima odavno je poznata, a Merz će se gotovo sigurno suočiti s neugodnim pitanjima pod oštrim svjetlima televizijskih kamera u vezi s izjavama koje je dao na izbornoj noći u februaru, kada je rekao da Evropa mora "postići nezavisnost od SAD-a" i da je Trumpova administracija "uglavnom ravnodušna prema sudbini Evrope", piše Politico.

Merz će takođe morati pažljivo zaobići niz "nagaznih mina": od njemačkog izvoza automobila, podrške NATO-u i Ukrajini, pa sve do – možda najneugodnije – naklonosti Trumpove administracije prema krajnje desničarskoj, antiimigracijskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja je trenutno druga najjača politička snaga u zemlji.

To, međutim, ne znači da bi Merz trebao imati besane noći – prvi znaci ukazuju da bi se dvojica bogatih biznismena (i golfera) mogla čak i dobro slagati. Novi kancelar, deklarisani transatlanticista, najavio je da će Njemačku povesti u radikalno novom pravcu po pitanjima koja su Trumpu posebno bliska – obećavši masovno povećanje vojne potrošnje i oštar obračun s migracijom. Posjeta dolazi u trenutku kada Evropljani pokušavaju iznaći mogući trgovinski sporazum o automobilima, kako bi se ublažio sve izraženiji trgovinski rat između EU-a i SAD-a.

Trumpov poziv Merzu da odsjedne u Blair Houseu, službenoj rezidenciji za visoke goste preko puta Bijele kuće, dodatno je ohrabrio njemačke zvaničnike da se ne radi o klopci.

Jedan zvaničnik Bijele kuće, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije ovlašten za javne izjave, umanjio je rizik od tenzija, rekavši da je sastanak s Merzom "samo još jedna posjeta stranog lidera".

Lideri su više puta razgovarali telefonom, a Merz je pokušao osvojiti Trumpa pozivom da posjeti selo njegovih predaka u Njemačkoj, rodno mjesto njegovog djeda Friedricha Trumpa.

Čini se da Merz misli da su ti razgovori prošli dobro. "Moj prvi razgovor s njim bio je lično dobar, imamo nekoliko zajedničkih poznanika... I čestitao sam mu na američkom papi... Pa smo malo pričali o Chicagu, jer papa dolazi odatle. Često sam tamo bio poslovno", rekao je Merz nedavno.

Imitirajući Trumpa, dodao je: "Oh, otkud ti znaš za Chicago? To je sjajan grad! Chicago je zaista sjajan grad. Takav je bio ton razgovora".

To prijateljsko raspoloženje dalo je povoda glasnogovorniku njemačke vlade Stefanu Korneliusu da se nada kako će dvojica lidera nastaviti svoju "vrlo dobru vezu" i tokom susreta u Washingtonu. No čak je i Kornelius dao naslutiti određenu dozu zabrinutosti da bi stvari mogle izmaći kontroli: "Vi znamo da je dinamika u Bijeloj kući možda i pomalo nepredvidiva".

Njemačkoj delegaciji nije teško zamisliti kako bi se situacija mogla lako izmaknuti kontroli – poput trenutka kada je Trump tokom posjete južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose u maju iznio neprovjerene tvrdnje o "genocidu" nad bijelcima u Južnoj Africi, ili kada su Trump i potpredsjednik SAD-a JD Vance ranije ove godine napali ratnog lidera Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Vanceov govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru, samo nekoliko dana prije nego što su Merzovi konzervativci pobijedili na vanrednim izborima, nudi potencijalni šablon za takav scenario. U govoru je Vance kritikovao evropske lidere "koji bježe od vlastitih birača", izdvojivši posebno Njemačku zbog "vatrenog zida" koji je izgrađen oko AfD-a da bi se spriječilo centrističke političare da prave koalicije s tom strankom.

Državni sekretar Marco Rubio takođe se uključio u raspravu, optuživši njemačku domaću obavještajnu službu da prakticira "tiraniju pod maskom" jer je AfD označila kao ekstremističku stranku. Vanceove izjave očigledno su šokirale Merza, koji je na izbornoj noći dao izjavu u kojoj je izrazio sumnju da NATO može opstati u sadašnjem obliku s obzirom na neizvjesnu ulogu SAD-a. Samo nekoliko dana ranije, naglašavao je potrebu da Njemačka uđe pod britansko-francuski nuklearni kišobran.

Od tog teškog diplomatskog početka, odnosi između Berlina i Washingtona znatno su se poboljšali.

Merzova vlada uložila je ozbiljan napor da pridobije Trumpa – koji je tokom svog prvog mandata više puta napao Njemačku kao "dužnika" zbog nedovoljnih izdvajanja za odbranu i prijetio povlačenjem 12.000 američkih vojnika stacioniranih u zemlji – tako što je obećala izgradnju "najjače konvencionalne vojske" u Evropi. Vlada je čak otvoreno iskazala spremnost da se, postepeno, dosegne nivo od 5 posto BDP-a za odbranu – ogromno povećanje u odnosu na sadašnjih nešto više od 2 posto. Merz se također odrekao retorike o "nezavisnosti od SAD-a".

Tokom posjete sjedištu NATO-a u Briselu u maju, Merz je izjavio da se stav Trumpove administracije prema Evropi "očigledno promijenio" u svjetlu povećanih napora EU na polju odbrane, te da je postao "optimističniji u pogledu budućnosti NATO saveza".

SAD je, dodao je, "nezamjenjiv za sigurnost Evrope – danas i još dugo vremena".

Postoje znaci da Amerikanci to možda i prihvataju.

Na konferenciji u Singapuru prošlog vikenda, američki ministar odbrane Pete Hegseth izdvojio je Njemačku kao primjer koji bi druge zemlje trebale slijediti, čak se i našalio dok je govorio: "Teško mi je povjerovati... da ovo izgovaram".

A kada je riječ o AfD-u, Merz može biti mirniji jer je Elon Musk – najvatreniji simpatizer te stranke u administraciji – sada izvan vlade.

I dok Trumpova administracija nema previše toga za izgubiti u ovom susretu, ulog za Merza ne može biti veći.

Evropska sposobnost da se odbrani, zajednička strategija za zaustavljanje ruskog rata u Ukrajini i kraj tarifnog rata koji destabilizira ekonomiju EU-a mogli bi u velikoj mjeri zavisiti od toga hoće li Merz i Trump "kliknuti".

Merzov tim dolazi i u trenutku kada Evropljani počinju nuditi konkretne trgovinske ustupke kako bi omekšali američku stranu. Brisel gura plan kojim bi EU ublažio stroga pravila za autonomna vozila i prihvatila fleksibilnije regulative, u sklopu pokušaja da se Trumpova administracija odvrati od tarifa na uvezene automobile i autodijelove, prema izvoru upoznatom s pregovorima.

No ljudi bliski Merzu vjeruju da takvi tehnički detalji vjerovatno neće biti odlučujući tokom sastanka.

Kako je to rekao Jürgen Hardt, konzervativni zastupnik zadužen za vanjsku politiku: "Imat će sa sobom samo nekoliko bilješki, ako išta, a u svemu ostalom oslonit će se na svoju intuitivnu sposobnost da pronađe pravi ton".

Sam Merz je priznao koliko razgovori s Trumpom mogu biti rizični.

- Ko god ga je vidio na TV-u, zna kako to može izgledati - rekao je Merz.