open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Zbog zločina u Ukrajini
Sud u Hagu izdao nalog za hapšenje bivšeg ruskog ministra Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova
AUTOR: Faktor
25.06.2024. u 13:22
get url
text
FOTO: Ministarstvo odbrane Ruske Federacije
Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i sadašnjeg načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova.
Kako je objavljeno na stranici Suda, 24. juna 2024. Pretpretresno vijeće II Međunarodnog krivičnog suda (MKS), sastavljeno od predsjedavajućeg sudije Rosario Salvatore Aitale, sudije Sergio Gerardo Ugalde Godínez i sudije Haykel Ben Mahfoudh, izdalo je naloge za hapšenje dvije osobe, Sergeja Kužugetovića Šojgua i Valerija Vasiljeviča Gerasimova, u kontekstu situacije u Ukrajini za navodne međunarodne zločine počinjene od najmanje 10. oktobra 2022. do najmanje 9. marta 2023.
- G. Sergej Kužugetovič Šojgu, rođen 21. maja 1955, ministar odbrane Ruske Federacije u vreme navodnog ponašanja, i g. Valerij Vasiljevič Gerasimov, rođen 8. septembra 1955, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Federacija i prvi zamjenik ministra odbrane Ruske Federacije u vrijeme navodnog ponašanja, svaki su navodno odgovorni za ratni zločin usmjeravanja napada na civilne objekte (član 8(2)(b)(ii) Rimskog statuta) i ratni zločin nanošenja prekomjerne slučajne štete civilima ili štete na civilnim objektima (član 8(2)(b)(iv) Rimskog statuta), i zločin protiv čovječnosti nehumana djela iz člana 7(1)(k). ) Rimskog statuta. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da snose individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine jer (i) su počinili djela zajedno i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta), (ii) naredili izvršenje zločina (član 25(3)(b) Rimskog statuta) i/ili (iii) zbog propusta da izvrše odgovarajuću kontrolu nad snagama pod njihovom komandom (član 28 Rimskog statuta).
Dva naloga za hapšenje izdata su po zahtjevima Tužilaštva. Pretpretresno vijeće II smatralo je da postoje razumni razlozi za vjerovanje da dvojica osumnjičenih snose odgovornost za raketne napade ruskih oružanih snaga na ukrajinsku električnu infrastrukturu od najmanje 10. oktobra 2022. do najmanje 9. marta 2023. godine. U to vrijeme - okvirno, veliki broj udara na brojne elektrane i trafostanice izvele su ruske oružane snage na više lokacija u Ukrajini.
Pretpretresno vijeće II je zaključilo da postoje razumni razlozi za vjerovanje da su navodni udari bili usmjereni na civilne objekte, a za one objekte koji su se u relevantno vrijeme mogli kvalifikovati kao vojni ciljevi, očekivana slučajna šteta i šteta za civile bi jasno bila pretjerana u odnosu na očekivanu vojnu prednost. S tim u vezi, Vijeće je primijetilo da je jedan od ključnih ciljeva međunarodnog humanitarnog prava zaštita civila u oružanim sukobima. Stoga, Vijeće, prilikom ocjene krivične odgovornosti za navodno počinjenje ratnih zločina tokom vođenja neprijateljstava, mora razmotriti da li je navodno ponašanje bilo u skladu sa principom razlikovanja kojim se zabranjuje upotreba oružane sile protiv civila i drugih zaštićenih lica. U okviru svoje procjene radnji onih za koje se sumnja da su počinili teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, ukoliko su oni kodifikovani kao zločini prema Rimskom statutu, Vijeće će uvijek razmatrati učinak navedenih radnji na sigurnost i sigurnost civila, uključujući najugroženije, kao što su starci, žene i djeca.
Pretpretresno vijeće II je također utvrdilo da navodna kampanja udara predstavlja način ponašanja koji uključuje višestruko činjenje djela protiv civilnog stanovništva, koje se provodi u skladu s državnom politikom, u smislu člana 7 Statuta. Stoga, postoje opravdani razlozi za vjerovanje da su osumnjičeni namjerno prouzročili veliku patnju ili tešku povredu tijela ili psihičkog ili fizičkog zdravlja, čime su snosili krivičnu odgovornost za zločin protiv čovječnosti drugih nečovječnih djela, kako je definisano u članu 7(1)( k) Rimskog statuta.
S obzirom na to da su ključni činjenični navodi propisno potkrijepljeni dokazima i drugim relevantnim materijalom koje je Tužilaštvo dostavilo u ovoj fazi postupka, Vijeće je smatralo da su ispunjeni zakonski uvjeti za izdavanje traženih naloga za hapšenje.
Sadržaj naloga izdaje se "tajno" kako bi se zaštitili svjedoci i osigurala istraga. Međutim, imajući u vidu da se čini da je ponašanje slično onom koji se spominje u nalozima za hapšenje, koje predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava, u toku, Vijeće je smatralo da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina po osnovu na član 58(1)(b)(iii) Rimskog statuta. Stoga je Pretpretresno vijeće II smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Sekretarijat da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, zločine za koje su potjernice izdate i vidove odgovornosti.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.