Reformski čelnik Ujedinjenog Kraljevstva, Nigel Farage, izjavio je da bi podržao prodaju američke piletine tretirane hlorom kao dio potencijalnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Iako naučni dokazi sugeriraju da samo tretiranje hlorom ne predstavlja neposrednu zdravstvenu opasnost, kritičari upozoravaju kako ova praksa može prikriti loše higijenske uvjete tokom ranijih faza proizvodnje.

Farage je izjavio da bi američki predsjednik "želio vidjeti američke poljoprivredne proizvode u britanskim trgovinama", ističući hloriranu piletinu kao jedan od njih.

S druge strane, Liz Webster, osnivačica organizacije Save British Farming, izjavila je za The Independent:

- Britanska javnost s pravom je zgrožena idejom hlorirane piletine i govedine tretirane hemikalijama i hormonima. Mi smo narod koji voli životinje, poštuje visoke standarde proizvodnje i ne smijemo ih tek tako odbaciti - rekla je.

Hlorirana piletina, odnosno piletina tretirana hlorom, već je duže vrijeme predmet rasprava u trgovinskim pregovorima između SAD-a i EU, uključujući i pregovore o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP).

U SAD-u je uobičajena praksa dezinficiranja piletine pranjem u otopinama koje sadrže hlor kako bi se smanjila prisutnost bakterija poput salmonela i kampilobaktera.

EU je zabranila ovu praksu 1997. godine, insistirajući na održavanju visokih standarda higijene tokom cijelog procesa proizvodnje, umjesto oslanjanja na hemijske tretmane na kraju procesa. ​Evropske vlasti smatraju da korištenje hemijskih sredstava za dekontaminaciju može prikriti loše higijenske uvjete u ranijim fazama proizvodnje i potencijalno smanjiti standarde dobrobiti životinja.

Hlorirana piletina odnosi se na piletinu koja je isprana ili uronjena u vodu s dodatkom hemikalija poput klor-dioksida, s ciljem uništavanja patogena poput E. coli, Campylobacter i Salmonelle - bakterija koje mogu izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi.

Prema Evropskoj komisiji, konzumiranje velike količine hlorirane piletine, primjera radi, količine koja iznosi pet posto nečije tjelesne mase u jednom danu, moglo bi dovesti do unosa opasnih količina spoja poznatog kao hlorat.

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorava da dugotrajna izloženost hloratu, naročito putem pitke vode, može predstavljati zdravstveni rizik za djecu, naročito onu s blagim do umjerenim nedostatkom joda.

Kratkoročni visok unos hlorata može ometati sposobnost krvi da prenosi kisik, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do zatajenja bubrega.

Hronična izloženost može pak smanjiti sposobnost organizma za apsorpciju joda.

Ipak, EFSA navodi da hemikalije koje ostaju u peradi nakon pranja vjerovatno ne predstavljaju akutni zdravstveni rizik za potrošače.

U SAD-u, ne postoji obaveza označavanja da je piletina oprana u hloru. Zagovornici uvoza američke piletine u Veliku Britaniju tvrde da bi odluka trebala biti prepuštena potrošačima pod uvjetom da proizvodi budu jasno označeni.

No prema organizaciji Sustain, koja se zalaže za održiviju prehranu i poljoprivredu, trenutno ne postoji nikakav zakon koji obavezuje proizvođače da informiraju potrošače o tome je li meso tretirano hlorom. Isto tako, restorani i ugostitelji nisu dužni otkriti porijeklo mesa koje poslužuju.

Bez promjena u zakonodavstvu o označavanju, bit će gotovo nemoguće saznati je li njihova piletina tretirana hemikalijama poput hlora.

Dodatno, SAD se protivi obaveznom označavanju zemlje porijekla, smatrajući to preprekom slobodnoj trgovini. Kao dio svojih trgovinskih sporazuma, Washington aktivno traži ukidanje takvih regulacija.