Bošnjaci u Hrvatskoj su u posljednjim godinama izgubili svoju političku poziciju, ponajviše zbog dešavanja unutar najveće bošnjačke stranke SDA Hrvatske. Međutim, u prvoj polovini ove godine su nagoviještene promjene unutar te političke stranke, koje bi mogle kulminirati krajem ove sedmice, kada je zakazana Centralna skupština SDA Hrvatske. O aktuelnim dešavanjima u toj stranci, ali i u hrvatskoj politici te odnosima sa BiH, razgovarali smo sa Arminom Hodžićem, aktuelnim generalnim sekretarom SDA Hrvatske i potencijalnim budućim predsjednikom te stranke.

Održane su skupštine lokalnih organizacija SDA Hrvatske, a za nedjelju je zakazana Centralna skupština, na kojoj će se birati novi predsjednik i organi SDA Hrvatske. Da li 30. septembar može biti prekretnica u postojanju SDA Hrvatske kao najveće bošnjačke političke organizacije u Hrvatskoj?

Apsolutno. Iako bih se ja usudio reći kako se preokret već dogodio. Pokrenuti proces koji ima za cilj modernizirati, pomladiti i samim time rehabilitirati SDA Hrvatske već je polučio rezultate. Vidi se to po odazivu ljudi na skupštine lokalnih organizacija, ti su skupovi postali mnogo masovniji, a lica ljudi nisu kisela, već se vidi njihovo zadovoljstvo da napokon neko želi brinuti i zastupati njihove interese i stavove. Osobno smatram da je 30. septembar samo potvrda toga da se Bošnjaci u Republici Hrvatskoj bude i ponovno vraćaju na političku scenu.

Iako sam u prethodnom pitanju SDA nazvao najvećom bošnjačkom političkom organizacijom u Hrvatskoj, ona je u posljednjim godinama izgubila taj status, što potvrđuju i otvareni izborni rezultati. Šta je dovelo do postojećeg stanja?

Nažalost, SDAH, nakon što je izgubila parlamentarni status, počela se baviti isključivo samo unutarnjim pitanjima. Stranku su potresali unutarstranački raskoli, kadrovsko osipanje, naprosto nije došlo do potrebne katarze i konsolidacije. Kada na to sve dodate nepostojanje odgovornosti čelnih ljudi koji se ne žele suočiti s činjenicama, onda imate ovakvo stanje. Dok su se događale navedene stvari, nije se niko brinuo o bošnjačkom interesu niti ga zastupao, što je dalo prostora i mogućnosti drugim nacionalnim manjinama u našoj izbornoj jedinici da se okupe i uspiju preuzeti saborski mandat od Bošnjaka.

Oni koji snose odgovornost za takvo stanje, očigledno, nemaju namjeru olako prepustiti vođenje stranke drugima. Bilo je i ranije pokušaja da se smijene ili barem da se korigira njihovo djelovanje, ali nije bilo uspjeha. Postoji li danas dovoljno velika i dovoljno istrajna kritična masa za promjene u SDA?

To je još jedan od razloga koji sam upravo spomenuo u odgovoru na prethodno pitanje. Postoji manja skupina ljudi koja je privatizirala stranku te koja ju koristi isključivo kao platformu za ostvarivanje ličnih interesa. Na njihovu žalost, tome je došao kraj, 90 posto stranke podržava ovakve promjene. A na terenu, među simpatizerima ili ljudima koji nisu članovi stranke, taj postotak je i veći. Kritična masa se skupljala godinama, samo njeni stavovi i zahtjevi nisu bili artikulirani i pokrenuti unutar institucija. Ljudi moraju shvatiti da se institucije mogu mijenjati samo iznutra, nikako izvana.

Vi ste jedan od kandidata za novog predsjednika SDA Hrvatske. Ko su vam protukandidati i šta vi možete ponuditi drugačije u odnosu na konkurenciju?

Trenutno me kandidiralo sedam lokalnih organizacija. Iskreno, bio sam i više nego iznenađen takvom situacijom. Kandidatura za predsjednika SDA Hrvatske predstavlja ogromnu čast, ali i odgovornost. Drugih kandidata u ovom trenutku nema, što ne znači da ih neće biti. Mislim da je moja najveća prednost sve ono što sam do sada radio. Nikada se nisam ustručavao zastupati stavove i interese Bošnjaka u javnosti, i nikada nisam podržavao politike ili ljude za koje sam smatrao da nisu ispravni. Ljudi su to prepoznali, jer u tome ne možete lagati ili manipulirati. A takvu politiku planiram provoditi i u budućnosti. Jedan od razloga zašto se bivše rukovodstvo protivi mojoj kandidaturi leži u činjenici da znaju kako kod mene neće biti merhameta ni za koga. Vrednovat će se samo rezultati i rad.

Mogu li se Bošnjaci vratiti na hrvatsku političku scenu, odnosno vratiti mjesto u Saboru Republike Hrvatske koje pripada predstavnicima nacionalnih manjina i šta je cilj kojem težite ukoliko budete izabrani za predsjednika?

Naravno da mogu, ali i moraju. Ako se dogodi da ja preuzmem SDA Hrvatske, svojom ću dužnosti smatrati da se Bošnjaci vrate u Sabor i tamo kvalitetno zastupaju stavove svoga naroda. Smatram da se nikada do sada nije ispunio puni potencijal kojim Bošnjaci u Hrvatskoj raspolažu. S druge strane, sada smo u situaciji da imamo hrpu kandidata koji ni svi zajedno ne mogu dobiti dovoljan broj glasova. U tome se vidi kako je potrebna politička opcija koja može objediniti sve i povesti u pobjedu trenutno podzastupljene Bošnjake Hrvatske.

Hoće li biti prijevremenih izbora u Hrvatskoj? I ako hoće, hoćete li Vi biti kandidat za predstavnika bošnjačke nacionalne manjine?

Moje mišljenje je kako zasigurno hoće, a samo je pitanje kada tačno. Ne mislim da ova Vlada može izdržati još duže od godinu dana. Posebno iz razloga što najgore tek dolazi, pri tome mislim na donošenje budžeta, zakon o pobačaju, izbori za Evropski parlament i tako dalje. S obzirom da sam dužnosnik stranke, odgovore na takva pitanja ne dajem ja, već stranačka tijela. Mislim da je prerano raspravljati o takvim temama te da će, kada za to dođe vrijeme, tijela stranke donijeti najbolju odluku primjerenu trenutku te izabrati najadekvatniju osobu za tu dužnost. Osobno ću podržati ono što budem smatrao da je u interesu svih Bošnjaka.

Koliko se na položaj Bošnjaka u Hrvatskoj reflektira zatezanje odnose između Bošnjaka i Hrvata u BiH?

Pa, zasigurno da se reflektira u velikoj mjeri. Pritisak koji stvaraju mediji i javnost stavlja uteg na odnos te na određeni način stigmatizira Bošnjake u Hrvatskoj. Posebno to osjećam kod mlađih generacija koje su rođene i odrasle u Hrvatskoj. Zbog toga imamo i ubrzani proces asimilacije koji nam opasno prijeti. Smatram da se takve pojave mogu razbijati samo jasnim i artikuliranim javnim zastupanjem Bošnjaka u Hrvatskoj. Ljudi moraju vidjeti da postoji osoba koja se ne ustručava nigdje reći ono što oni svi misle.

Prije nekoliko mjeseci ste u nekoliko navrata sučeljavali mišljenja i stavove sa Ivom Lučićem na temu političkih odnosa u BiH. Da li je javnost u Hrvatskoj zaista upoznata sa stvarnim položajem hrvatskog naroda u BiH i da li ste primijetili da su vaši istupi doprinijeli boljem razumijevanju situacije u BiH?

Mislim da javnost nikako nije objektivno i tačno informirana. Ponavljanje fraza o ugroženosti i potlačenosti stvara dojam kao da je situacija ratnog stanja. Taj dojam pojačava se populizmom određenih ljudi u hrvatskoj javnosti, među kojima je jedan od predvodnika spomenuti gospodin Lučić. U raspravi koju smo vodili, kada sam gospodina Lučića sučelio sa činjenicama, okrenuo se manipulacijama i lažima. Nakon tih javnih rasprava, na društvenim mrežama javio mi se velik broj ljudi koji su mi čestitali i rekli da im je drugo što zastupam istinu. I pri tome mislim na ljude hrvatske nacionalnosti porijeklom iz BiH. Dakako, bilo je i onih koji su smatrali da je Lučić u pravu, ali takvi su mi upućivali prijetnje i vulgarne uvrede, a ne argumente.

U ranijim medijskim istupima ste kazali da vam je Alija Izetbegović politički uzor, pratite detaljno dešavanja u BiH, a nedavno ste i boravili u posjeti sestrinskoj stranci u Sarajevu. Koja su vaša očekivanja od predstojećih izbora u BiH?

Moram staviti veći naglasak na posjetu koju ste spomenuli. Nakon veoma dugog razdoblja, oživljena je saradnja između dviju sestrinskih stranaka. Osobno mi je to bilo jako neobično i žalosno što je saradnja zamrla, ali uložio sam velike napore da do nje ponovno dođe, a to su i kolege u Sarajevu prepoznale. Možda će neko smatrati da sam subjektivan, ali za mene nema dileme, SDA će i nakon izbora biti najjača politička opcija te će imati svoga člana Predsjedništva BiH. Jedino me brine veliki broj političkih opcija koje se takmiče na ovim izborima. Da ne bi bilo zabune, apsolutno podržavam politički pluralizam i demokratiju, ali bojim se da su mnoge opcije umjetno stvorene te imaju jednokratnu svrhu. Iz tog razloga, mislim da će biti teško formirati vlast te da će doći do nezamislivih i nespojivih koalicija.