- CIK će kada bude vrijeme i ako bude potrebe ocijeniti da li nepostupanje po članu 1.2. Izbornog zakona u vezi sa osiguranjem novca za provedbu izbora predstavlja krivično djelo učinjeno nečinjenjem – dodao je Arnautović.

Istakao je da ne želi ništa prejudicirati, te da su optimistični.

Arnautović je nakon sjednice CIK-a, koji je danas donio odluku o raspisivanju Općih izbora, kazao i da su zbog brojnih nepravilnosti tokom Lokalnih izbora dostavili veliki broj prijava tužilaštvima, između ostalog 173 prijave zbog prikupljanja potpisa podrške gdje su se nalazili i potpisi umrlih, dostavili su 1.913 imena osoba koje su dostavile izjavu o neovlaštenoj preregistraciji za glasanje izvan BiH...

VEZANI TEKST - Novo pravilo na izborima: CIK saopćio kako će spriječiti fotografiranje glasačkih listića

Dodao je da imaju saznanja o pravosnažnoj presudi u Srednjobosanskom kantonu u vezi s malverzacijama kod prikupljanja potpisa podrške, o presudama u Brčko distriktu, određenim optužnicama.

- Međutim, na ovoliko veliki broj prijava CIK-a i istraga vođenim po drugim saznanjima, broj procesuiranih osoba bi morao biti znatno veći. Iako je i VSTV usvojio zaključak da prijave zbog povrede izbornog procesa, broj postupanja tužilaštava ne pokazuje da je to slučaj u praski – dodao je Arnautović.

Protiv odluke CIK-a o raspisivanju Općih izbora za 2. oktobar bio je član CIK-a Vlado Rogić.

Kazao je da je razlog "nepostojanje Izbornog zakona koji određuje kako će se pojedina tijela u BiH sastaviti i kako će se delegirati delegati, pogotovo kad je u pitanju Dom naroda FBiH".

Vlado Rogić 

- Ustavni sud je presudom "Ljubić" ukinuo odredbe Izbornog zakona u članu 10.12. stav 2, kada je u pitanju delegiranje delegata iz kantona u Dom naroda. Ako hoćemo biti na nivou evropskih i civiliziranih država, ne možemo se upustiti u nešto na način da nemamo unaprijed određena pravila. Ne postoje formalno-pravni uvjeti za raspisivanje izbora – dodao je Rogić.

Na press konferenciji je rekao i da pravo građana i konstitutivnih naroda na izbore treba ostvariti, ali ga prethodno treba osigurati. Kazao je da je prošli put to učinio CIK kroz izmjenu uputstva, i to kao preliminarno određujuću mjeru, ali se sada čini da se hoće da to preraste u stalnu mjeru.

Odgovorio mu je Arnautović da ta odredba zakona nije brisana i da su po njoj izvršili izbore 2018. Rekao je da nju Ustavni sud nije dirao.

Arnautović je istakao da ne bi volio da sa press konferencije odu dezinformacije da ne postoji zakonska odredba.

VEZANI TEKST - CIK donio odluku: Opći izbori u BiH zakazani za 2. oktobar, Rogić bio protiv

- Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih je proporcionalan broju stanovnika po posljednjem popisu. CIK određuje nakon svakog popisa broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih, a koji se biraju iz svakog kantona. To je zakonska izričita odredba. Rogić je glasao tada za uputstvo CIK-a, a ja i kolega Ahmet Šantić smo bili protiv. Kada bude naredni popis, CIK će donijeti neko naredno uputstvo – rekao je Arnautović.

Rogić je odgovorio da je on u izbornom procesu četvrtinu vijeka i s punim pravom kaže da se ta odredba ne odnosi na popunjavanje Doma naroda nego usklađivanje broja mandata.

Predsjednik CIK-a je ukazao i da je, prema ustavnoj definiciji, BiH demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, ali da s druge strane imamo promišljanje i planove nekih političkih snaga da blokiraju izbora, pa je pitanje da li je takvim političkim snagama cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država.

Ukazao je da je propisano da svaki građanin ima pravo i da bira i bude biran, ali da se i dalje biračko pravo za Predsjedništvo BiH, Dom naroda Parlamenta BiH, predsjednika i potpredsjendike entiteta temelji na etnicitetu i entitetu, teritoriji.

- To je neprihvatljivo, diskriminatorno razdvajanje birača – dodao je Arnautović.

Napomenuo je da u BiH samo CIK ima odgovornost za provođenje izbora i da nijedan drugi organ ne može donositi odluku o održavanju izbora.