Umjesto osoba bliskih političkim strankama, trebali bi, smatraju u SNSD-u, biti imenovani pravni stručnjaci sa iskustvom u provođenju izbora. Čak i zanemarujući dugi niz godina problematiziranu sponu između SNSD-a sa Petrićem i Božičkovićem, koja obesmišljava posljednje kritike te stranke ili ih barem lišava prava da drugima fakturišu povezanost sa politikom, aktuelna dešavanja pobijaju i tezu o bivšim članovima kao "pravnim stručnjacima".

Naime, Branko Petrić je 13. marta ove godine dostavio Apelacionom odjeljenju Suda BiH žalbu protiv odluke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Njegov žalbeni zahtjev je bio takav da je ocijenjen kao nepotpun, te da po istom čak nije moguće postupiti.

Petrić je zatim pozvan da uredi svoj podnesak, te mu je objašnjeno da se upravni spor ne pokreće žalbom već tužbom.

- Tužilac nije postupio po nalogu Suda i nije svoj podnesak uredio na način kako je to od njega zahtijevano, odnosno kako je to propisano članom 19. stav 1. Zakona o upravnim sporovima BiH kojim je propisano da se upravni spor pokreće tužbom, a sve u vezi sa članom 8. stav 2. tačka a) Zakona o Sudu BiH kojim je propisano da je Sud naročito nadležan da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona, pri obavljanju javnih dužnosti organa vlasti BiH, za koje zakonom nije predviđeno sudsko ispitivanje – navodi se u rješenju kojim se Petrićeva tužba odbacuje.

Tako je neslavno okončan još jedan pokušaj Branka Petrića, "pravnog stručnjaka" po mjeri SNSD-a, da ospori odluku Zastupničkog doma. Prethodno mu je, podsjetit ćemo, odbijen zahtjev za odlaganje izvršenja upravnog akta. Sličnu namjeru, poput Petrićeve, ima i Sanja Stanimirović-Ostojić iz Vlasenice.

Stanimirović-Ostojić je Apelacionom odjelu Suda BiH 25. marta uputila žalbu jer joj je, procjenjuje, odlukom Zastupničkog doma "povrijeđeno pravo". Ova predsjednica Općinske izborne komisije Vlasenica se, kako navodi u tužbi, planirala prijaviti na konkurs za izbor članova CIK-a, te ocjenjuje da u potpunosti zadovoljava se propisane uvjete i da "ima dobre izgleda da se nađe visoko na listi kandidata, pa čak i sa vrlo realnim šansama da bude izabrana".

Predsjednica Općinske izborne komisije Vlasenice također traži odlaganje izvršenja upravnog akta, odnosno Odluke Zastupničkog doma.

- Izvršenje pobijane odluke bi meni kao tužiocu nanijelo štetu iz razloga što bi na duži period bilo prolongirano zakonito imenovanje člana CIK-a, u kojem slučaju bi pretrpjela i veliku materijalnu štetu, prvenstveno u razlici u plaći u iznosu od oko 3.000 KM mjesečno, i u statusu između sadašnje pozicije (šef odsjeka za upravno-pravne poslove u policijskoj stanici i predsjednica OIK-a) – navodi se u njenoj tužbi, u kojoj dodaje da članovi CIK-a imaju primanja veća od 5.000 KM mjesečno, što je "trostruko više od njenih sadašnjih primanja". Upravo na ovim tužbenim zahtjevima Petrića i Stanimirović-Ostojić SNSD temelji svoje zahtjeve za izmjenu odluke Zastupničkog doma o smjeni i imenovanju članova CIK-a.

VEZANI TEKST - Zlatan Begić otkrio detalje: Okončali smo kontrolu Dodika i Čovića nad CIK-om, neki iz FBiH ih štite

Kada su u pitanju spone sa politikom, upravo se, prema pisanju pojedinih medija u entitetu RS, Stanimirović-Ostojić povezuje sa SNSD-om, odnosno načelnikom Općine Vlasenica Mićom Kraljevićem, a u bliskim je, također navodno, odnosima i sa Brankom Petrićem.

Novu predsjednicu CIK-a Vanju Bjelica-Prutina SNSD "terati" za obnašanje savjetničke funkcije u kabinetu bivšeg ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića (SDS), što je, smatraju, dokaz njene političke pristrasnosti. Pri tome u potpunosti zanemaruju činjenicu da su političke funkcije svojevremeno obnašali i smijenjeni Branko Petrić i Novak Božičković.

I Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH bi da "depolitizira" CIK, nakon što je sa pozicije člana smijenjen Stjepan Mikić, nekadašnji šef Kabineta bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

S druge strane, činjenice govore da galama SNSD-a i HDZ-a BiH zbog odluke Zastupničkog doma nije posljedica iznenadne težnje tih stranaka za "depolitizacijom" CIK-a već gubitka direktne kontrole nad radom te institucije. Postojanje te kontrole potvrđuju odluke koje su tradicionalno išle na ruku ove dvije stranke, a koje su čak znale izlaziti i van ustavnih okvira, poput posljednje odluke o popunjavanju Doma naroda Parlamenta FBiH.