Listajući oglase za najam stanova čini se da cijene stanarina nikada nisu bile veće, iako iz agencija za promet nekretninama kažu da se cijene nisu drastično mijenjale u posljednjih nekoliko godina.

Na jednom od popularnijih internet oglasnika cijena najma stana od 40 kvadrata u Starom Gradu iznosi 650 maraka, na području općine Centar na Džidžikovcu najam stana od 40 kvadrata košta 440 KM, na Trgu heroja u općini Novo Sarajevo 37 kvadrata košta 400 maraka, a na Stupu, na području općine Ilidža, stan od 40 kvadrata košta 500 KM, dok se stan od 38 kvadrata u Vogošći izdaje za 300 KM. Stan od 67 kvadrata na Grbavici na petom spratu košta 500 maraka, na Breki najam stana od 90 kvadrata iznosi 900 maraka, a 120 kvadrata na Skenderiji košta 3.000 maraka mjesečno. 

Elvisa Pilav iz agencije Metropola nekretnine ističe da cijene najma stanova zavise od veličine, stanja, stepena opremljenosti, vrste namještaja, spratnosti, funkcionalnosti stana, pozicije, izgleda i stanja zgrade.

- Ako je stan kvalitetno i lijepo opremljen, skupocjenim nestandardnim ili dizajnerskim namještajem, naravno da će cijena zakupa takvog stana biti znatno veća od cijene prosječno opremljenog stana. Trenutno se u našoj agenciji iznajmljuju stanovi u Centru po cijeni od 13 KM po metru kvadratnom, u Novom Sarajevu od 10 KM, te u Novom Gradu i na Ilidži 8 maraka – kazala je Pilav.

Ističe kako se uglavnom stanovi traže u centralnom dijelu grada, i to na prijelazu općina Novo Sarajevo i Centar.

- Mada su razlike sa ostalim općinama minimalne, naročito u posljednje vrijeme kada imamo ekspanziju otvaranja raznih profila kompanija po cijelom gradu, kada je zakupcima prioritet blizina posla, a ne samo sadržaj lokacije – kaže Pilav.

Cijene se, ističe, nisu drastično mijenjale u posljednjih pet godina, "radi se o zanemarivim oscilacijama".

- Uvijek se radi o klasičnoj tržišnoj utakmici. Ponuda i potražnja diktiraju cijenu. S obzirom na to da govorimo o glavnom gradu, atraktivnom za obrazovanje, biznis, općenito stanovanje, za očekivati je da potražnja svakodnevno raste kao što i jeste slučaj. Na svu sreću, mi na tu potražnju skoro pa pravovremeno odgovaramo jer imamo dosta novoizgrađenih stambenih objekata, što omogućava veću ponudu stanova za najam i samim time pomaže kod održavanja cijena zakupa. Ne bi bilo dobro da nemamo ponudu, odnosno da se nisu izgradili novi stambeni objekti, onda bi nam cijene zakupa stanova bile ekstremno visoke jer bi nam potražnja bila znatno veća od ponude – pojašnjava Pilav.

Emir Kulovac iz agencije TIM nekretnine Sarajevo ističe kako prema njihovom iskustvu cijene najma nisu striktno ograničene naseljem te je u zavisnosti od dijela grada, mikrolokacije te opremljenosti stana, moguće imati stanove koji se izdaju po visokim cijenama i u općinama koje su udaljenije od gradskog jezgra. 

- Općina Novo Sarajevo, posebno naselja Grbavica i Kovačići, izdvajaju se po potražnji stanova za dugoročni najam jer nudi optimalan kompromis između cijene i lokacije, dok općine Centar i Stari Grad prednjače za kratkoročna iznajmljivanja. Najveća potražnja je za namještenim dvosobnim stanovima, koji su pogodni kako za porodice tako i za zakupce koji stan koriste kao privremeni smještaj za vrijeme obavljanja poslovnih aktivnosti – pojašnjava Kulovac.

Iznajmljivači stanova, ističe, uglavnom uvjetuju zaključenje ugovora o zakupu koji jasno definiše prava i obaveze jedne i druge ugovorne strane, a naglasak je stavljen na uredno izmirenje obaveze od strane zakupca.

- Zakupci biraju moderno namještene stanove koji lokacijski zadovoljavaju njihove životne potrebe, kao i stanove koji se nalaze u naseljima koji imaju dobro riješenu infrastrukturu. Trenutno na tržištu postoji veliki broj nekretnina u koje su vlasnici investirali značajna sredstva sa ciljem ostvarenja veće cijene najma te je za takve nekretnine veoma teško pronaći zakupce – pojašnjava Kulovac.

Ne potpisuju svi stanodavci ugovore sa svojim stanarima i tome Porezna uprava FBiH teško staje ukraj.

Prema odredbama kantonalnih Zakona o porezu na imovinu, sva fizička lica, građani i pravna lica koji su vlasnici poslovnih prostora, stambenih zgrada i stanova koje izdaju pod zakup dužna su da plaćaju porez na imovinu.

Kako su za Faktor kazali iz Porezne uprave FBiH, za nepodnošenje poreznih prijava Zakonom o poreznoj upravi Federacije BiH propisane su novčane kazne. Fizičko lice, koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj  upravi FBiH na propisani način, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 3.000 KM.

- Porezna uprava poduzima sve zakonom propisane radnje u cilju evidentiranja pravnih i fizičkih lica građana koji izdaju pod zakup kuće, stanove ili sobe i naplate javnih prihoda. Također, PUFBiH, Odsjek za obavještavanje i istrage u okviru svoje nadležnosti provodi istražno-obavještajne radnje pomoću kojih dolazi do saznanja o kućama ili stanovima koje porezni obveznici građani izdaju u  zakup – navode.

Ističu da prikupljeni prihodi po ovoj osnovi pripadaju budžetu općina u cilju veće naplate ove vrste prihoda, te da je Porezna uprava kontaktirala predstavnike općina radi dostavljanja informacija o zakupodavcima sa svojih područja, ali nisu naišli na spremnost za saradnju.

- Porezna uprava će u narednom periodu, kao što je to radila i do sada, u skladu sa svojim ljudskim i materijalnim kapacitetima, vršiti kontrole poreznih obveznika fizičkih lica koji su obveznici poreza na imovinu i poreza na dohodak od imovine koristeći sve vrste podataka kojim raspolaže i do kojih dođe putem medija kao što su internet servisi koji se bave oglašavanjem iznajmljivanja imovine i iz drugih izvora. Predmet kontrola bit će provjere da li porezni obveznici izdaju imovinu pod zakup u skladu sa kantonalnim Zakonima o porezu na imovinu i Zakonom o porezu na dohodak i da li izvršavaju svoje obaveze – kazali su iz Porezne dodajući da očekuju pomoć građana koji treba da prijave svoja saznanja.

Visina poreza za imovinu koja se izdaje pod zakup utvrđuje se propisom koji donose općine na čijem području se predmetna nekretnina nalazi.

- Porez na imovinu plaća se u godišnjem paušalnom iznosu, s tim što ta visina ne može biti manja od visine poreza propisane kantonalnim zakonima o porezu na imovinu.  Naprimjer, u Kantonu Sarajevo visina poreza na imovinu za stan koji se izdaje u zakup, ne može biti manja od 4 KM po kvadratu, shodno Zakonu o porezu na imovinu Kantona Sarajevo. Pored toga fizička lica građani koji izdaju poslovne prostorije, stambene zgrade ili stanove pod zakup i ostvaruju prihod od imovine koja se iznajmljuje, osim poreza na imovinu dužni su da obračunaju i uplate porez na dohodak po stopi od 10 posto u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, na osnovicu koju čini razlika između prihoda ostvarenih od iznajmljivanja nepokretne imovine i troškova koji se priznaju u postotku od prihoda ostvarenog po osnovu iznajmljivanja imovine u iznosu od 30 posto prihoda ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i pokretne imovine i 50 posto prihoda ostvarenog od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa – navode iz Porezne.

Prema službenim evidencijama u 2018. godini na području Federacije BiH po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica od imovine i imovinskih prava uplaćeno je ukupno 5.318.020 KM.