Zahtjev predsjednice Komisije za izbor i imenovanje članova CIK-a Borjane Krišto da se raspiše i provede konkurs za imenovanje članova CIK-a, koje je Zastupnički dom već imenovao 11. marta, većinom glasova odbačen je kao neprovodiv i protivan Izbornom zakonu BiH, što je još jedna potvrda da su SNSD i HDZBiH izgubili većinu za donošenje svih bitnih odluka u CIK-u BiH, a koju su obilato koristili u proteklim godinama.

VEZANI TEKST - CIK odbio zahtjev Borjane Krišto, neće biti raspisan konkurs za članove Komisije

Zastupnički dom je, podsjetit ćemo, 11. marta smijenio Branka Petrića i Novaka Božičkovića, kadrove bliske SNSD-u, te su na njihove pozicije imenovani Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Suad Arnautović i Ahmet Šantić su reizabrani, dok prijedlog zastupnika Demokratske fronte Zlatana Begića, koji je podrazumijevao razrješenje Stjepana Mikića, nije imao entitetsku većinu, te je upućen na Kolegij na usaglašavanje, prije nego što se ponovo nađe pred zastupnicima. U tom slučaju bi identičan ishod glasanja bio dovoljan za Mikićevu smjenu i imenovanje Željka Bakalara na njegovu poziciju.

Posljednja odluka CIK-a još jedan je šamar SNSD-u i HDZ-u BiH, čiji su zastupnici napustili sjednicu Zastupničkog doma čim je na dnevni red uvrštena tačka koja se odnosila na kadrovska rješenja u CIK-u. Tim je potezom zadan fatalan udarac namjeri da reizborom sebi bliskih kadrova ili njihovom zamjenom novim nastave kontrolu CIK-a. A sve je bilo spremno da se to i dogodi.

Umjesto Stjepana Mikića, HDZ je, prema informacijama Faktora iz te stranke, namjeravao u CIK "ugurat" Moniku Mijić, članicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kojoj je već izmakla pozicija sutkinje Ustavnog suda FBiH i agentice Vijeća ministara BiH pri Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

S druge strane, SNSD je već skovao plan da Petrić bude reizabran, a da Božićkovića zamijeni kandidatkinja iz Vlasenice koja je bliska Petriću i SNSD-u. Sa ta četiri člana CIK-a, ali i Irenom Hadžiabdić koja tradicionalno podržava odluke koje idu u korist SNSD-a i HDZ-a BiH, te bi dvije stranke nastavile sa dominacijom u toj instituciji.

Za neuspjeh ovog plana zvaničnici ove dvije stranke optužuju Stranku demokratske akcije (SDA), čiji su zastupnici, skupa sa kolegama iz Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP), Demokratske fronte, te dva zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) usvojili odluku koja bi čak mogla odrediti i budućnost BiH.

Sa smjenom se nikako ne može pomiriti donedavni predsjednik CIK-a Branko Petrić. On se obratio Sudu BiH, ali je jedan od njegovih zahtjeva, koji se odnosio na odlaganje izvršenja upravnog akta, odbijen kao neosnovan. Petrić je 19. marta uputio žalbu Sudu BiH, kojom traži poništavanje odluke Zastupničkog doma o njegovoj smjeni. Sud BiH se obratio Parlamentarnoj skupštini BiH za dostavljanje mišljenja o odluci o smjeni i izboru članova CIK-a, a taj odgovor će, prema svemu sudeći, izostati, a odluka Suda BiH bi trebala biti donesena u drugoj polovini aprila.

Ukoliko ta odluka bude u korist Zastupničkog doma, novi saziv CIK-a će nastaviti djelovati i donositi odluke koje, za razliku od ranijeg perioda, vjerovatno neće biti prilagođene isključivo potrebama SNSD-a, HDZ-a BiH i njihovih partnerskih stranaka, a pred tom je institucijom niz ključnih odluka od kojih bi, između ostalog, mogao ovisiti sastav vlasti u sredinama poput Mostara, Stoca ili Srebrenice, ali i sazivi entitetske i državne vlasti nakon Općih izbora 2022. godine.