Svaka fudbalska ekipa koja se takmiči u Premijer ligi BiH ima minimalno 25 fudbalera. Svi oni, osim maksimalno pet igrača poniklih u omladinskom pogonu, moraju imati profesionalne ugovore. Uz trenere i ostalo stručno osoblje u svim kategorijama, te klupsku administraciju, minimalan broj uposlenika za koje klubovi imaju obaveze prema poreznim upravama dostiže četrdesetak. Ili bi tako trebalo biti.

Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa koji se nalazi u Poreznoj upravi FBiH, najveći broj prijavljenih radnika ima FK Sarajevo, njih čak 87, za koje se uplaćuju doprinosi iz plaće i na plaću. Porezne kontrole u tom klubu su redovne, a posljednja je izvršena 21. februara 2018. godine.

Trenutno su u FK Željezničar, prema podacima Porezne uprave FBiH, zaposlene 52 osobe, a u 2019. godini su uplaćivani doprinosi za 61 zaposlenika.

- Razlika od trenutnog broja zaposlenih su zaposlenici koji su odjavljeni u periodu od 1. januara do 1. jula 2019. godine – pojašnjeno nam je iz Porezne uprave FBiH.

Posljednja kontrola u ovom klubu je izvšena 8. juna 2016. godine, a tokom 2018. je FK Željezničar uplaćivao poreze i doprinose po osnovu tekućih obaveza, te po osnovu Sporazuma o plaćanju dužnih javnih prihoda u ratama.

FK Sloboda iz Tuzle je na dan 26. juni 2019. godine imala 34 prijavljena radnika, a u periodu od 1. januara do 26. juna se taj broj kretao od 37 do 40 radnika.

Njihov gradski rival FK Tuzla City je na dan 26. juni 2019. godine imao samo 21 prijavljenog radnika, a u periodu od 1. januara do 26. juna se taj broj kretao od 26 do 36 radnika.

Inspektori Kantonalnog poreznog ureda Tuzla kontrolirali su poslovanje sportskih klubova i udruženja u potpunim inspekcijskim nadzorima, a najveći broj kontrola je izvršen po prijavama i dostavljenim informacijama o nezakonitostima poslovanja istih.

- Inspekcijski nadzor FK Sloboda Tuzla izvršen je 2017. godine, i u istom su utvrđene dodatne obaveze, a inspekcijski nadzor poreznog obveznika FK Tuzla City izvršen je u 2019. godini i u istom su također utvrđene dodatne obaveze – potvrđeno nam je iz Porezne uprave FBiH.

HŠK Zrinjski Mostar prema službenim evidencijama u 2019. godini doprinose uplaćuje za 58 uposlenika. U posljednje dvije godine u tom klubu vršeni su inspekcijski nadzori.

NK Široki Brijeg prema službenim evidencijama doprinose uplaćuje za 56 do 58 uposlenika i uredno podnosi propisane obrasce i vrši uplate po istima. Radili su to i u 2018. godini. Inspekcijski nadzor u NK Široki Brijeg izvršen je u 2015. godini. Prema podacima Porezne uprave FBiH iz druge polovine 2017. godine, taj je klub imao tek 20 zaposlenih osoba.

Situacija je naročito "zanimljiva" u NK Čelik Zenica. U ovoj godini taj klub nije vršio uplate javnih prihoda po osnovu doprinosa na plaće, a posljednja specifikacija koju se predali je za januar 2019. godine. Specifikacija je sačinjena za 41 zaposlenika, ali po istoj nije izvršena uplata javnih prihoda.

- Navedeni porezni obveznik je posljednju plaću u cijelosti isplatio za septembar 2018. godine i ista je poslata vanbudžetskim fondovima – kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

FK Mladost iz Doboja kraj Kaknja je u januaru ove godine uplatio doprinose za 24 uposlenika, a u februaru 2019. godine za 28 uposlenika. U posljednje dvije godine nisu vršeni inspekcijski nadzori u klubovima sa prostora Zeničko-dobojskog kantona.

Razliku u konkurentnosti klubova koji poštuju zakone i onih koji to ne rade se može ilustrirati praktičnim primjerom. Klub koji želi angažirati fudbalera koji bi trebao imati mjesečna primanja u iznosu od 10.000 KM bi, uz iznos njegove plaće, trebao uplaćivati još oko 70 posto tog iznosa za doprinose. Klubovi koji ne poštuju zakon samim tim imaju više prostora da ponude istom tom fudbaleru izdašniju plaću, koju njihov konkurent nema priliku ponuditi jer tu razliku uplaćuje na ime doprinosa i ostalih obaveza prema državi.

S druge strane, od ranije je poznata činjenica da "siva ekonomija" cvjeta u bh. fudbalu. Gotovo da postoji praksa prema kojoj se fudbaleri "prijavljuju" na minimalne iznose plaće, a da im se ostatak u mnogo većem iznosu isplaćuje u koverti te su čak u javnosti ranije objavljivani ugovori koji potvrđuju postojanje ovakve prakse.