open-navfaktor-logo
search
Intervju
Denis Lasić: U ovom trenutku na autocesti se izvode radovi vrijedni 460 miliona eura
Najveći izazov u prethodnom razdoblju je bio osigurati ponovni rast aktivnosti, odnosno pokretanje novog investicionog ciklusa. U ovom trenutku, JP Autoceste FBiH je osiguralo nove investicije vrijedne blizu dvije milijarde KM za novih 80 kilometra autoceste, objašnjava u razgovoru za Faktor Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija.  
05.09.2019. u 11:41
get url
text

Autocesta na Koridoru Vc se intenzivno gradi. U ovom trenutku 39 kilometara autoceste na Koridoru Vc je u izgradnji ukupne investicijske vrijednosti više od 460 miliona eura. Kazao je to u razgovoru za Faktor Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija, govoreći o aktivnim gradilištima na autocesti u Federaciji BiH.

- Radi se o sljedećim dionicama: Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Klopče – Donja Gračanica, Drivuša – Klopče, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići - objašnjava Lasić. 

Za kada je planirano da se u promet puste nove dionice autoputa? 

- Puštanje u promet prvih dionica ukupne dužine od 26 kilometara očekuje se tokom 2020. godine. Radi se o dionicama Svilaj – Odžak dužine 10,4 km, koja je završena još u decembru 2017. godine, ali se na njeno otvaranje za puni prometni profil čeka na završetak radova na mostu na rijeci Savi, a izgradnja je u mjerodavnosti Ministarstva prometa i komunikacija BiH i GP Svilaj, čija je izgradnja u mjerodavnosti UIOBiH. U zeničkoj regiji imamo dvije funkcionalno povezane poddionice i to Drivuša – Klopče dužine 2,23 km, gdje su svi tehnički radovi završeni, te poddionica Klopče – Donja Gračanica dužine 5,78 km, čiju trasu presijecaju tri velika klizišta: Talami, Ričice i Pehare. Zbog toga se izvođenje radova na cijeloj dužini trase vrši u geološki vrlo složenim terenskim uvjetima, koji nisu bili detaljno obrađeni u glavnom projektu, te je došlo do prilagodbe trase autoceste i produženja rokova izgradnje. U Hercegovini se sredinom sljedeće godine očekuje završetak radova na dionici Buna – Počitelj dužine 7,2 km.

Da li će u narednom periodu eventualno biti otvaranja novih gradilišta na Koridoru?

- Zaokružen je jedan ciklus, to je da se dodijeli šest novih ugovora za godinu i da se otpočne s građenjem dionica koje predstavljaju funkcionalnu cjelinu. Trenutno je u toku tenderska procedura za novih 32 kilometara, ukupne vrijednosti 460 miliona eura. Radi se o sljedećim dionicama: Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Tarčin – Ivan, Kvanj – Buna i Putnikovo Brdo – Medakovo. Fokus je i na novom ciklus zaduženju od 850 miliona eura za dionicu od 51 kilometar od Ovčara do petlje Mostar jug, u suradnji sa EBRD-om i EIB-om. Dionicu Mostar sjever – Mostar jug bi trebali uraditi sa bh. bankama. Očekujemo da će Vlada Federacije dati svoj doprinos i da će se što prije krenuti u realizaciju tih projekata.

S obzirom na to da gradnja autoceste ide veoma sporo, možete li nam objasniti koji je glavni razlog za to, zašto nema intenzivnije gradnje? Građani su to očekivali, pogotovo nakon što je nametnuta dodatna obaveza u vidu akciza na gorivo koje se trebaju koristiti za gradnju autocesta?

- Autocesta na Koridoru Vc je ključni infrastrukturni regionalni i evropski projekt od vitalnog značaja za BiH. Povećanje trošarine na gorivo je bilo neophodno ukoliko smo željeli nastaviti gradnju autocesta. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama BiH početkom 2018. godine, kojim je prihod od trošarina na gorivo povećan na 0,20 KM po litri goriva, stvoreni su uvjeti za nastavak aktivnosti na osiguranju kreditnih sredstava za izgradnju autoceste. Prihod od trošarina na gorivo se koristi isključivo za izgradnju novih dionica i vraćanje kredita starih dionica. Najveći izazov u prethodnom razdoblju je bio osigurati ponovni rast aktivnosti, odnosno pokretanje novog investicionog ciklusa. U ovom trenutku, JP Autoceste F BiH je osiguralo nove investicije vrijedne blizu dvije milijarde KM za novih 80 kilometra autoceste. Do sada su odobrena bespovratna sredstva EU-a za šest projekata, ukupne vrijednosti od 82,72 milona eura.

Vjerovatno najaktuelnija tema kada je u pitanju cestovni promet u FBiH je rekonstrukcija tunela Vranduk, zbog čega se stvaraju ogromne gužve u tom dijelu države. Možete li nam reći u kojoj fazi je rekonstrukcija, zna li se kada će radovi biti okončani?

- Prije početka projekta rekonstrukcije tunela Vranduk II, JP Ceste FBiH od Nadzornog odbora i Vlade FBiH dobilo odobrenje na Plan poslovanja, koji je obuhvaćao i spomenuti projekt, gdje je bilo precizno navedeno da će se za ovu potrebu koristiti kreditna sredstva namijenjena u te svrhe. Nadalje, JP Ceste FBiH je osiguralo revidirani projekt izvođenja radova te sva relevantna odobrenja potrebna za rekonstrukcije cesta i cestovnih objekata, počevši od građevinske dozvole, rješenja od mjerodavnog Federalnog ministarstva o preusmjerenju prometa na regionalnu cestu Zenica – Nemila sa ograničenjem tereta na 7,5 tona...  S obzirom na to da regionalna cesta R-445 nije mogla primiti teški promet, isti se morao zadržati na magistralnoj cesti M-17, što je rezultiralo usporenjem odvijanja prometa. Uzevši u obzir stanje tunela, njegovu dotrajalost, projekt rekonstrukcije tunela Vranduk bio je prijeko potreban u cilju poboljšanja sigurnosti učesnika u prometu koja je za investitora JP Ceste FBiH i Vladu FBiH od primarne važnosti. Rekonstrukcija tunela se izvodi prema planu i očekuje se vraćanje dvosmjernog prometa kroz tunel do kraja desetog mjeseca, a ostali radovi će se završiti do kraja marta 2020. god. prema Ugovoru.

Planirana je rekonstrukcija još jednog prometnog tunela Crnaja, a prema potpisanom ugovoru radovi su trebali početi završetkom ljetne sezone. Međutim,  od toga se za sada odustalo, upravo kako se ne bi ponovila situacija kao na Vranduku. Razmišlja se i o drugim opcijama, čak i da se  gradi novi tunel i mostovi. Koliko je to izvodljivo?

- Kada je riječ o radovima na rekonstrukciji tunela Crnaja, oni neće započinjati prije završetka radova na tunelu Vranduk, odnosno prije puštanja dvosmjernog prometa kroz tunel. Međutim, s obzirom na negativan stav javnosti u pogledu izvođenja radova na tunelu Vranduk, a ne uzevši pri tome u obzir nužnost rekonstrukcije i potencijalne neželjene posljedice, na zahtjev Vlade Federacije BiH, JP Ceste je pristupilo izradi varijanti dodatnih alternativnih tehničkih rješenja za rekonstrukciju tunela Crnaja koja bi bila očigledno finansijski zahtjevnija. 

Naime, zbog nepostojanja alternativnih cestovnih pravaca ili obilaznice u blizini tunela Crnaja koji bi se mogli koristiti za preusmjerenje prometa tokom izvođenja radova na rekonstrukciji, s obzirom na to da je Vlada FBiH ponudila mogućnost iznalaženja finansijskih sredstava koja budu nedostajala, JP Ceste FBiH trenutno radi na izradi dodatnih alternativnih rješenja koja bi podrazumijevala izgradnju novog tunela i novih mostova, te se procjenjuje da bi se radilo o investiciji koja bi bila znatno veća od postojeće. Zbog problema koje smo imali na tunelu Vranduk i nemogućnosti alternativnog odvijanja prometa u tunelu Crnaja, u ovome trenutku postoji mogućnost odustajanja od postojećeg projekta rekonstrukcije tunela Crnaja, sve do odabira optimalnog alternativnog rješenja za koje će saglasnosti dati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Vlada FBiH.

U kojoj fazi je gradnja ceste Stolac – Neum, kada bi građani mogli novom cestom do jedinog bh. grada na moru?

-Kada je riječ o gradnji ceste Neum – Stolac, u toku su radovi na poddionici Prapratnica – Hutovo dužine oko 2,5 km, uključujući i tunel Žaba  od 975 metara. Radovi su započeli u oktobru 2018. godine, rok izvođenja je 24 mjeseca, pa je očekivani završetak radova  oktobar 2020. godine. Također,  18.6.2019. godine potpisan je ugovor za izvođenje radova na poddionici Stolovi - Drenovac, dužine 8,5 km. Očekivani početak radova je septembar 2019. godine. Rok završetka radova je 16 mjeseci. U toku je postupak evaluacije ponuda za  poddionicu Broćanac - Prapratnica, uključujući i radove na raskrižjima Babin Do i Oskrušnica.

Na ostalim poddionicama: Hutovo - Cerovica i Cerovica - Stolovi, ukupne dužine 10 km, u toku je postupak ekspropijacije. Planirano razdoblje implementacije ovog projekta je četiri godine, tako da je očekivani završetak svih radova na ovoj cesti 2022. godine. Radovi na projektu se finansiraju kreditnim sredstvima međunarodnih finansijskih institucija - Evropske investicijske banke i Svjetske banke, odobrenim kroz Program modernizacije magistralnih cesta FBiH. Ukupno planirana sredstva za izgradnju ceste Neum - Stolac (Drenovac) su u 40,86 miliona eura (radovi i nadzor). Ekspropijacija  i ostali troškovi se finansiraju sredstvima JP Ceste FBiH i Vlade F BiH.

Izgradnjom ove magistralne ceste riješio bi se problem komunikacije obale Jadranskog mora i područja Neuma, te utjecalo na konkurentnost privrede Neuma i Stoca. Osim turizma, kao temeljne djelatnosti, omogućila bi se povećana konkurentnost i ostalih privrednih grana. Postojeća cesta, mjestimično širine tri metra, ne zadovoljava ni minimalne uvjete za sigurno odvijanje prometa. Izgradnjom ceste izbjegla bi se potpuna prometna izoliranost Neuma, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU.

Kada su u pitanju druge vrste prometa, osim cestovnog, postoje li značajnije aktivnosti na unapređenju željezničkog i aviosaobraćaja?

-U Federaciji BiH u operativnom radu su tri međunarodna aerodroma Sarajevo, Tuzla i Mostar. Također, u Federaciji BiH u toku je izgradnja i stavljanje u funkciju aerodroma Bihać. 

Što se tiče Međunarodnoga aerodroma Sarajevo, u toku je realizacija projekata dogradnje, proširenja i povećanja svih aerodromskih kapaciteta kako u prostornom, tako i u tehnološkom smislu. MAS se danas sa prometom većim od milion putnika godišnje, konstatnim rastom prometa, opsežnim razvojnim projektima, te redovnom uspostavom novih linija, uzdigao na nivo potpuno suvremenog aerodroma.

Međunarodni aerodrom Tuzla je trenutno u rekonstrukciji i dogradnji terminala i atrija aerodroma u vrijednosti oko 2,5 miliona KM, čime se omogućuje povećanje broja putnika i prevezenih roba i nastavlja rast broja prevezenih putnika.

Po pitanju aerodroma Mostar, ove godine urađeno je širenje terminalne zgrade u vrijednosti oko milion  KM, urađena je sanacija manevarskih površina za kretanje aviona te je pripremljena projektna dokumentacija radova za širenje staza za kretanje aerodroma, što predstavlja jedan od većih poslijeratnih projekata na aerodromima. Kada je riječ o letovima, nastavljeno je finansiranje linije Zagreb - Mosta, koja traje cijelu godinu. Trenutno traju pregovori sa nekoliko niskotarifnih kompanija sa kojim očekujemo potpis do kraja godine.

U vezi s Aerodromom Bihać, izvode se radovi na testnoj poletnoj pisti dužine 300 metara, koji se izvode  po planu i planiranoj dinamici te je završen prvi sloj, postavljeni mjerni uređaj. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne, do kraja septembra završiti će se postavljanje tri sloja nasipa sa geomrežom. Dio planiranih sredstava potrošit će se na daljnji postupak eksproprijacije, a što je preduvjet za buduće radove na aerodromskoj pisti koja će u konačnici, prema projektu, biti duga 2.200, a široka 60 metara. 

Na aerodromima u FBiH iz godine u godinu se kontinuirano povećava broj prevezenih putnika kao i kargo promet, čime je vidljivo da ulaganja u infrastrukturu imaju i ekonomsku opravdanost.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.