open-navfaktor-logo
search
Intervju
Dino Mustafić: Bojim se da smo sami kao teatarski umjetnici proizveli olovna vremena u kojim sada živimo
Dino Mustafić novi je direktor Narodnog pozorišta Sarajevo. U svojoj dugogodišnjoj karijeri izgradio se kao jedno od najznačajnijih rediteljskih imena u regionu. Fokus njegovog djelovanja uglavnom je u teatarskoj umjetnosti, a njegove predstave izvode glumci širom svijeta, dok se u filmskoj umjetnosti proslavio prvjencem "Remake".
30.08.2021. u 21:30
get url
text

Mustafić je nakon rata u BiH ponovo pokrenuo Internacionalni teatarski festival MESS, koji se afirmisao kao ozbiljan pozorišni festival. Kakve promjene možemo očekivati u Narodom pozorištu, šta će biti fokus njegovog djelovanja, govorio je za Faktor. 

Vaš dolazak na poziciju direktora Narodnog pozorišta Sarajevo obradovao je ljubitelje teatarske umjetnosti. Mnogo se očekuje od Vas kao dokazanog reditelja i umjetnika impozantne internacionalne karijere. Pričinjava li Vam to i neku dozu pritiska?

Svaki novi posao jeste izazov, dat ću sve od sebe da svoje znanje i iskustvo kao i mnogobrojne kontakte u regionu i svijetu stavim u službu publike, umjetnika i uposlenika Narodnog pozorišta. Naučio sam se nositi s pritiskom i velikim očekivanjima, predstavio sam UO koji je birao ambiciozan program kojeg ću uskoro objelodaniti, a koji podrazumijeva ozbiljan rad. A znam da posvećeni i disciplinovani rad uvijek daje rezultate. Publika i kulturna javnost će imati presudno mišljenje da li sam uspio u toj namjeri.

Šta možemo Vašim dolaskom očekivati u Narodnom pozorištu Sarajevo, koje su Vaše zamisli, kako obogatiti repertoar, zadržati publiku i privući novu?

Smatram da se Narodno pozorište mora reformisati u 21. stoljeću jer to više nije samo i isključivo nacionalno pozorište po modelu koje je nastalo u Evropi iz 17. ili 18. stoljeća da bi se očuvala i identitarno izgradilla nacija i književni jezik. Živimo vrijeme globalizacije, multikulturalizma i internacionalizacije. U tom kontekstu moramo se pitati šta je naš kulturni identitet koji doprinosi evropskoj moderni kao i klasici? Zato je danas izazov jednim specifičnim teatarskim govorom prepričati stare priče ili one priče koje nas se direktno tiču, a mogu biti baštinske, klasične ili savremene priče. A mi imamo generaciju zanimljivih reditelja, glumaca, pisaca, i drugih autora koji mogu odgovoriti na ovaj izazov. Njima mislim dati šansu uz gostovanja eminentnih autora iz regije i svijeta. Međutim, možemo mi raditi sjajan teatar, ali ako nas niko ne gleda za mene kao i za zajednicu to ništa ne znači. Jedini vrijednosni sud koji nas zanima jeste od publike, a to će se vidjeti po percepciji naših predstava i popunjenih mjesta u gledalištu za koje se nadam da će biti sve veći broj kako budu dopuštale epidemiološke mjere. Cilj mi je Kuću na obali pretvoriti u savremeno mjesto susreta i kreacije.

U ovoj godini pozorište slavi veliki jubilej - 100 godina od osnivanja, odnosno od momenta kada je veliki Branislav Nušić preuzeo poziciju koja je, stoljeće poslije, pripala Vama. Koliko ste naučili od svojih prethodnika, a bila su velika imena na krovnoj poziciji Narodnog, i koliko će Vam njihovo iskustvo dobro doći dok budete vodili pozorište?

Mnogi moji prethodnici su imali značajnu ulogu u umjetničkom životu Sarajeva i BiH. Čak i u onim vremenima kada su i pojedini estetski pravci podrazumjevali vlast kao instancu vrhovne istine. Nažalost, u novim društvenim okolnostima preduge tranzicije od problematičnih poetika ušli smo u zonu problematičnih politika. Tačnije, odnosa prema kulturno-historijskom naslijeđu i savremenoj umjetničkoj produkciji. Dakle, izazovi pred kojim se nalazi moj mandat jeste drugačiji, moje je da podsjetim one koji odlučuju kako o teatru mora voditi računa struka, znanje, vizija i intuicija naposljetku. To sam mogao vidjeti, čuti ili pročitati o radu onih koji su bili najuspješniji na ovoj poziciji. Sto godina je jubilej koji se mora državnički obilježiti jer je prisustvo institucionalne pozorišne kulture i civilizacijsko dostignuće. I nešto što spada u domen strukovne samokritike; bojim se da smo sami kao teatarski umjetnici proizveli olovna vremena u kojim sada živimo.

Lijepo bi bilo i podsjetiti zašto je Narodno pozorište toliko važno za Sarajevo. Osim zabavne, ono ima i druge važne uloge u društvu…

Znam šta je Narodno pozorište meni značilo kao gledaocu od ranog djetinjstva. Mnoge smo stvari u međuvremenu izgubili. Ne smijemo to dozvoliti. Naše Narodno pozorište mora se idejno otvoriti kao prostor kritičke intonacije, korektiva društva, korifeja manjinskih uvjerenja i prava, semantičko polje pluralizma i perspektive pogleda na svijet kroz umjetničku empatiju.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.