U martu ove godine pred zastupnicima Narosdne skupštine Republike Srpske (NSRS) našao se godišnji izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH. Tokom rasprave o izvještaju, čula se gotovo jednoglasna ocjena: ovo je najlošiji izvještaj o radu VSTV-a do sada, a pravosuđe je rak rana bh. društva, poručili su entitetski zastupnici.

- Usta moja, hvalite me na 60 strana! Sramota kako se ponašaju prema ljudima optuženim za ratne zločine, a provucimo to na jednoj strani, ljudi ne rade kako treba i ne odnose se prema nama kako treba i ne čuju šta im se priča – ljutito je rekla Sonja Karadžić-Jovićević, potpredsjednica Narodne skupštine RS-a i kćerka ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Za SNSD-ovog ministra pravde RS-a Antona Kasipovića bio je to zgodan povod da objavi kako Republika Srpska "treba da razmisli" o formiranju VSTV-a na nivou tog entiteta. Nezadovoljan radom pravosudnih institucija, Kasipović je najavio i posebnu, tematsku sjednicu NSRS-a o stanju u pravosuđu.

- Ono što hoću da kažem da će na stranici Ministarstva u naredni mjesec, na zvaničnoj stranici, biti objavljeni rezultati rada svih pravosudnih institucija u Republici Srpskoj i to će biti prilika da se ostvari direktan uvid kako, koliko i na koji način radi – rekao je ministar pravde RS-a.

Prošlo je od tada i dva mjeseca, a na stranici Ministarstva još nema najavljenih izvještaja.

Slučajno ili ne, Kasipovićeva inicijativa o formiranju entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u bh. medijima i javnosti prošla je gotovo nezamijećeno. No, za visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, ovakve izjave nisu nimalo naivne. Na namjeru formiranja entitetskog VSTV-a u RS-u Inzko je upozorio u svom posljednjem izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini koji je podnio Vijeću sigurnosti UN-a.

- Na martovskoj sjednici Narodne skupštine RS-a, ministar pravde RS-a najavio je razgovore u Vladi RS-a o uspostavljanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na entitetskom nivou, što bi predstavljalo ozbiljno nazadovanje pravosudnih reformi – napisao je Inzko u izvještaju UN-u.

Činjenica je da radom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nisu zadovoljni mnogi politički predstavnici kako u RS-u, tako i u Federaciji. Također, povjerenje javnosti u rad pravosuđa ozbiljno je narušeno, a nisu rijetki oni koji smatraju da najveću odgovornost za takvo stanje snosi upravo VSTV, koje svojim (ne)djelovanjem omogućava brojne propuste u radu pravosudnih institucija.

Ipak, ne treba zaboraviti da je osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća 2004. godine kao nezavisnog tijela čiji je osnovni mandat uspostavljanje nepristrasnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, predstavljalo jedan od temelja reforme bh. pravosudnog sistema.

Eventualno formiranje nekih novih VSTV-a i svođenje njihovih nadležnosti na entitetske nivoe u potpunosti bi obesmislilo sve što je do sada urađeno u pogledu osiguravanja nezavisnosti pravosuđa, posebno od političkih utjecaja.

Da suvereni gospodar RS-a Milorad Dodik želi u potpunosti kontrolisati pravosudne procese u Bosni i Hercegovini, nije nikakva tajna. Pored toga što bi formiranje entitetskog VSTV-a predstavljalo još jedan Dodikov korak ka rušenju državnih institucija, takav potez vjerovatno ne bi prošao bez sličnog odgovora u Federaciji, što bi u konačnici dovelo do potpune političke dominacije nad pravosuđem u cijeloj državi.

Nema sumnje da bi ovakav razvoj situacije Dodiku odgovarao i na personalnom, i na političkom nivou. Svođenje nadzora nad pravosuđem sa državnog na entitetski nivo, ili nivoe, predstavljalo bi dodatni argument za Dodikove tvrdnje da je RS samostalna država i da kao takva može funkcionisati. A uz najavljeno uvođenje rezervnog sastava policije, te namjeru Milorada Dodika da vojnike Oružanih snaga BiH obuče u uniforme Vojske RS-a, jedino još ostaje pravosuđe kao jedan od najvažnijih elemenata "državnosti" koju Dodik, za sada potpuno neometano, kreira u manjem bh. entitetu.